tag:blogger.com,1999:blog-17831415259628176472024-03-14T09:44:06.691+01:00Club von NeumannIdeje novih ljudi o tržištu i slobodiPavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.comBlogger366125tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-44048861338089181992014-03-30T13:33:00.001+02:002014-03-30T13:33:16.384+02:00Nezavršena posla<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Sa obzirom da je aktivna ''agitacija'' za novi Zakon o radu vođena na ovom blogu, mislim da je pošteno da se to završi na njemu. Ovde je jedan video prilog, koji je kompilacija isečaka iz kampanje za novi zakon i antikampanje protiv njega.<br />
<br />
Podsetimo se samo kako je bilo: Ministarstvo rada je pisalo zakon ali ga je samo tadašnje Ministarstvo privrede javno podržavalo (ministar rada i socijalne politike, Jovan Krkobabić se nije oglašavao, pošto nisi u pitanju bile penzije, verovatno). Istovremeno, kreće aktivna kampanja protiv zakona, inicirana od strane sindikata (ili možda nekih drugih krugova koji su ih iskoristili?) sa pravom medijskom hajkom spinovanjem u javnosti, o čemu svo već ovde i <a href="http://clubvonneumann.blogspot.com/2014/01/spinovanje-oko-predloga-zakona-o-radu.html" target="_blank">pisali</a>.Vrhunac ironije je bilo to što je Blic, kao list koji se najviše u tome isticao potom pisao o tome koliko je gubitak za državu što novi zakon nije usvojen.<br />
<br />
Reforma zakona o radu je prekopotrebna da mi tržište rada malo živnulo i pomoglo se zapošljavanje novih radnika, naročito kod preduzetnika i malih preduzeća. Izbori su došli i prošli, tako da je sada opet moguće postaviti ovo pitanje na dnevni red. Da li će nova vlada SNS-a biti reformska ili ne, videćemo vrlo brzo, pre svega u oblasti radnog zakonodavstva. Da bismo ih podsetili na važnost ove teme, molim vas da podelite <a href="https://www.youtube.com/watch?v=9l2-wA7N1Wg" target="_blank">ovaj video</a> sa ljudima koje znate.<br />
<br />
<br /></div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com120tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-39304727520852403142014-02-13T14:07:00.002+01:002014-02-13T14:07:58.266+01:00Prelazimo na Tržišno rešenje<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Poštovani čitaoci i prijatelji Bloga Club von Naumann. Istovremeno sam veoma tužan i radostan što vam javljam ovu vest. Autorski tim bloga je pozvan da pređe na blog <a href="http://trzisnoresenje.blogspot.com/" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;"><b>Tržišno rešenje</b></span></a> - svakako najčitaniji i najbolji blog na Balkanu posevećen slobodnom tržištu i ekonomiji. Prihvatili smo ovaj poziv i od sada ćemo redovno objavljivati tamo. <a href="http://trzisnoresenje.blogspot.com/2014/02/taksi-u-dva-grada-2.html" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">Evo i mog prvog posta na Tržišnom rešenju</span></a>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Blog Club von Naumann nećemo gasiti i ostaće na internetu pre svega iz poštovanja prema svima nama koji ste nas 3,5 godine podržavali i čitali - kako bi sačuvali arhivu tekstova i komentara.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Shvatili smo da su blogovi lagano poečli da izlaze iz mode. Takođe našim novim kolegama treba podrška i sveža krv da se proširi čitanost i zastupljenost na internetu tema koje su nam važne .Novi prošireni autorski tim Tržišnog rešenja ima plalnove da značajno unapredi ekonomsku blogosferu i obavestićemo vas o svim promenama blagovremeno (i nadamo se vrlo uskoro). <b>Hvala VAM od srca </b>na čitanju i podršci! </div>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com82tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-90546288618828302752014-02-08T23:30:00.000+01:002014-02-08T23:30:07.275+01:00Bosanski lonac<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Borislav Ristić <span style="color: #3d85c6;"><a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/bosanska-revolucija--od-plana-do-kaosa/726466.aspx" target="_blank">napisao je fantastičan tekst o Bosni</a> </span>i revolucionarnim događanjima poslednjih dana. Ovo je svakako najbolja definicija nefunkcionalnosti i neodrživosti Bosna i Hercegovine kao države. toplo preporučujem da se pročita. Može se polemisati o manama ali je poenta tako jasna i precizna.<br />
<blockquote class="tr_bq">
<span style="color: #3d85c6;"><span style="background-color: white; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 19.880447387695313px; text-align: start;">"Nešto drugo ljude nagoni na pobunu i dovodi do revolucija. Prije svega, vjerujem da revolucije imaju svoj politički uzrok. Kao što je u svojoj analizi Francuske revolucije pokazao Alexis de Tocqueville, do pobune naroda i juriša na Bastillu nije došlo uslijed velike ekonomske krize, već zbog toga što je politički autoritet kralja Luja XVI bio slab. Naime, što se kralj više upinjao da reformira gospodarstvo, da izlazi u susret zahtjevima naroda, da odgovara i udovoljava njihovim žalbama, to su oni njegovu vlast više smatrali despotskom. Slično je bilo i s Američkom revolucijom. Nisu se oni bunili zbog visokih poreza, nego su htjeli političku zastupljenost, htjeli su da izvor suvereniteta bude bliži i jači. Također, Nikolaj II Romanov nije pao zato što je bio orijentalni despot, već obrnuto, zato što je bio mlitav i slab car, osoba bez ikakvog autoriteta, kome je obnašanje vlasti bilo samo teret i koji je samo tražio priliku kako bi abdicirao. Isto se to desilo i sa komunističkim tiranijama. Komunistički režim nije došao u krizu za vrijeme Staljinove ili Titove totalitarne vlasti, već kada su vlast obnašali bezlični i korumpirani birokrati, ljudi koji nisu znali čvrsto držati uzde vlasti. Revolucije su uglavnom potraga ljudi za gospodarom, za snažnijim izvorom vlasti. Režimi padaju zato što su slabi, a ne zato što su represivni.</span> </span></blockquote>
<blockquote class="tr_bq" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 19.880447387695313px; text-align: start;"><span style="color: #3d85c6;">...Ali, stvar je u tome da Bosna i Hercegovina, u okviru ovakvog institucionalnog aranžmana, ne može biti ni ekonomski liberalizirana i prosperitetna, niti pak politički demokratizirana i stabilna. Vjerujem da će ova događanja pokrenuti to osjetljivo ali doista nužno pitanje demokratskog preustroja Bosne. Na žalost, Bosna i Hercegovina je tako nesretno ustrojena država da rješavanje svakog ozbiljnijeg pitanja imanentno dovodi u pitanje sam njen ustroj."</span> </span></blockquote>
Molim vas da prenošenje ovih redova, niti pisanje samog Borislava Ristića ne razumete kao bilo kakvo opravdanje represivnih režima ili podrška za nefunkcionalno ustrojstvo Bosne. Ovo je prosto poruka da je autoritet međunarodne zajednice i političara u oba entiteta, a posebno u federaciji, toliko poljuljan da ne može da prikrije činjenicu da je Bosna posađena kao država, nakrivo!<br />
</div>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com6tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-4540254906733674522014-02-08T11:39:00.001+01:002014-02-08T11:39:20.118+01:00Fotorobot fotoradnika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="//www.youtube.com/embed/ewdH52YiyCA" width="480"></iframe><br />
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
Više od reči!</div>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com7tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-91927041831648234042014-02-04T01:15:00.000+01:002014-02-04T01:15:17.557+01:00Khan Academy<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/U761MeKbCjU" width="560"></iframe><br />
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div style="text-align: justify;">
Preporučujem vam odličan video o <span style="color: #3d85c6;"><a href="https://www.khanacademy.org/" style="font-style: italic;" target="_blank">Khan Academy</a><i> </i></span>- internet sistemu za besplatno obrazovanje. Ovaj video daja pregled kako je sam sistem nastao, koji je cilj postojanja i vizija. Verujem da su ovakvi sistemi budućnost obrazovanja i siguran sam da ovaj princip može u velikoj meri doprineti da se izleče boljke našeg očajnog sistema obrazovanja. Zaista inspirativno!</div>
</div>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com4tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-52973469802988023622014-01-31T12:02:00.000+01:002014-01-31T12:02:39.236+01:00O ekonomskim reformama u Balkanist-u<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<h1 class="title" style="clear: both; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; letter-spacing: -0.025em; margin: 0px; padding: 0px 0px 4px; text-align: justify;">
<span style="font-size: small;">Reforme dovedene u pitanje nakon Radulovićeve ostavke</span></h1>
<div class="lead" style="color: #333333; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; height: auto !important; line-height: 24px; margin: 0px; min-height: 50px; padding: 0px 0px 15px;">
<div style="padding: 0px; text-align: justify;">
Dramatičan odlazak ministra privrede Saše Radulovića otvara pitanje da li ključne ekonomske reforme imaju budućnost.</div>
</div>
<div class="author" style="color: #666666; display: inline; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; margin: 0px 5px 0px 0px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
Milka Domanović</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://www.balkaninsight.com/en/file/show//Images/Balkan%20Transitional%20Justice/People/Radulovic%20beta%201.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img alt="" border="0" height="150" src="http://www.balkaninsight.com/en/file/show//Images/Balkan%20Transitional%20Justice/People/Radulovic%20beta%201.jpg" style="border: 0px; margin-top: 0px; padding: 0px;" width="200" /></a><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"> </span></div>
<div class="source" style="border-left-color: rgb(153, 153, 153); border-left-style: solid; border-left-width: 1px; color: rgb(102, 102, 102) !important; display: inline; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 18px; margin: 0px 0px 5px; padding: 0px 8px;">
<div style="text-align: justify;">
BIRN</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"> </span><span class="location" style="border-left-color: rgb(153, 153, 153); border-left-style: solid; border-left-width: 1px; color: rgb(102, 102, 102) !important; display: inline; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; margin: 0px; padding: 0px 8px;">Beograd</span><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"></span></div>
<div class="body" style="border-top-color: rgb(204, 204, 204); border-top-style: solid; border-top-width: 1px; color: #333333; font-family: Georgia, 'Times New Roman', Times, serif; line-height: 24px; margin: 5px 0px 20px; padding: 5px 0px 0px;">
<table border="0" class="photocaption" style="border-bottom-color: rgb(221, 221, 221); border-bottom-style: solid; border-bottom-width: 1px; border-collapse: collapse; margin: 1em 0px 1em 1em; padding: 0px; text-align: right; width: 320px;"><tbody style="margin: 0px; padding: 0px;">
<tr style="margin: 0px; padding: 0px;"></tr>
<tr style="margin: 0px; padding: 0px;"><td style="border-collapse: collapse; border: 0px; color: #666666; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif !important; line-height: 1.2; margin: 0px; padding: 0px 0px 6px !important; text-align: center;"><em style="margin: 0px; padding: 0px;"> Saša Radulović.Foto Beta </em></td></tr>
</tbody></table>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Žestoka kampanja protiv Radulovića krenula je istog dana kada je odlazeći ministar privrede optužio najmoćnijeg čoveka u zemlji da je glavni kočničar reformi.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Srpska napredna stranka zatražila je u sredu hitnu istragu o različitim kriminalnim aktivnostima, koje je počinio bivši ministar Radulović, "sprovodeći stečajne postupke i uništavajući firme i fabrike po Srbiji".</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Zahtevamo da se ispitaju i svi navodi, od prvog do poslednjeg, o kojima je, u svom pismu, govorio političar Saša Radulović", navodi se u saopštenju naprednjaka.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
I dok vladajuća Napredna stranka pokušava da diskredituje Radulovića žestokom kampanjom - optužujući ga za različite kriminalne aktivnosti koje je navodno počinio pre nego što su ga oni pozvali u Vladu - većina ekonomista smatra da je sada već bivši ministar u pravu kada kaže da nova vlada na čelu sa Vučićem neće sprovesti neophodne ekonomske reforme.</div>
<table border="0" class="longbox" style="border-bottom-color: rgb(221, 221, 221); border-bottom-style: solid; border-bottom-width: 1px; border-collapse: collapse; border-top-color: rgb(221, 221, 221); border-top-style: solid; border-top-width: 1px; margin: 1em 0px 1em 1em; padding: 0px; text-align: right; width: 320px;"><tbody style="margin: 0px; padding: 0px;">
<tr style="margin: 0px; padding: 0px;"><td style="border-collapse: collapse; border: 0px !important; line-height: 1.6 !important; margin: 0px; padding: 0px !important;"><div style="line-height: 1.6 !important; margin: 10px !important; padding: 0px !important;">
<strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Medijski rat protiv Radulovića:</strong></div>
<div style="line-height: 1.6 !important; margin: 10px !important; padding: 0px !important;">
Novinska agencija Tanjug prenela je vest o pismu ostavke ministra Radulovića, koje je u utorak objavljeno na sajtu Ministarstva privrede, ali je ubrzo povukla vest i objavila izjavu ministra finansija Lazara Krstića, koji kaže da je upravo Vučić započeo reforme.</div>
<div style="line-height: 1.6 !important; margin: 10px !important; padding: 0px !important;">
Tabloidi, većinom viđeni kao glasila vlade, već su pisali da je Radulović špijun i o tome kako je zaradio previše novca kao stečajni upravnik.</div>
<div style="line-height: 1.6 !important; margin: 10px !important; padding: 0px !important;">
Radulovićeva ćerka takođe je dospela u tabloide, a to je postao uobičajen način medijskog obračuna vlasti sa političkim protivnicima.</div>
</td></tr>
<tr style="margin: 0px; padding: 0px;"><td style="border-collapse: collapse; border: 0px !important; line-height: 1.6 !important; margin: 0px; padding: 0px !important;"> </td></tr>
</tbody></table>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
U pismu ostavke objavljenom u utorak, Radulović je okrivio Vučića za blokiranje više zakona - o radu, privatizaciji i stečaju.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
U obrazloženju ostavke detaljno su navedene mere za oporavak privrede koje je predložilo Radulovićevo ministarstvo, kao i optužbe na račun Vlade o štetnim ugovorima sa stranim kompanijama, koji su u javnosti predstavljeni kao veliki uspeh vlasti.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Radulović je, inače, postao ministar prošlog septembra, nakon rekonstrukcije vlade. U Nemanjinu 11 došao je kao nestranačka ličnost i "vrhunski stručnjak" upravo na poziv potpredsednika vlade Vučića.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Stručnjaci su mahom saglasni da su Srbiji neophodne reforme. Razlikuju se, međutim, očekivanja da li će neke mere zaista biti usvojene.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Mnogi ne veruju ni da će nakon martovskih izbora postojati politička volja za reformama, s obzirom na to da će naprednjaci najverovatnije opet formirati vladu.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Na drugoj strani, ima i onih koji ističu da je ekonomska situacija toliko loša da će svako ko dođe na vlast morati da uvede neke korenite promene kako bi sprečili bankrot.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Savetnik sada već bivšeg ministra Radulovića, Dušan Pavlović, kaže da je neko vreme bilo jasno da ministarstvo nema podršku u ostatku vlade.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Ako je i bio neki problem, ako su izbori bili problem, onda bi verovatno prvi potpredsednik vlade došao kod ministra privrede i zamolio ga da naprave malu pauzu, da se strateški sa tim zakonima sad stane, pa da se onda krene posle izbora", rekao je Pavlović za BIRN.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Međutim, nikakav takav pokušaj za dogovorom nije postojao. Dakle, ja mislim da ovo znači potpuno odustajanje od tih zakona", ocenjuje Pavlović.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
<strong style="margin: 0px; padding: 0px;">"Kobajagi reforme od 2000."</strong></div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Milan Knežević, potpredsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća, kaže da je od 2000. u ovoj zemlji dozvoljeno da se sprovode "kobajagi reforme".</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Prema njegovim rečima, istinske reforme niko nije hteo da sprovodi, jer su one politički nerentabillne, s obzirom da bi ugrožavale javni sektor "koji je glasačka mašina za veliki broj partija koje su pobeđivale na izborima".</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Reforme koje zahteva ovakvo naše privredno stanje su toliko radikalne da bi neko ko bi ih sprovodio u naredne dve godine izgubio vlast", rekao je Knežević za BIRN.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Partije koje ubuduće budu sprovodile refome moraju biti svesne da će izgubiti izbore. A to malo njih hoće, ili niko", ističe Knežević.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Profesor ekonomije Miroslav Prokopijević, takođe, veruje da naredna vlada neće sprovoditi neke ozbiljne reforme.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Ako je ova vlada htela reforme, onda je trebalo da pojača politiku za koju se zalagao Radulović, a ne da njega odjuri. Prema tome, zaključak je da oni neće reforme", ocenjuje Prokopijević u razgovoru za BIRN.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Reč reforme zaboravite, jer da je neko hteo bilo bi ih", ističe Prokopijević.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Pojedini analitičari smatraju i da naprednjaci nisu podržali Radulovića, jer se plaše gubitka glasova na predstojećim izborima. Vučić, istovremeno, poručuje da su Srbiji potrebne brže reforme i da posle izbora zemlju čekaju "teške reforme".</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Krupne ekonomske reforme u Srbiji su neizbežne, smatraju pojedini ekonomisti, jer održavanje statusa kvo više nije realna mogućnost.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
<strong style="margin: 0px; padding: 0px;">"Uskoro udaramo u zid"</strong></div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Mihailo Gajić, direkor Ekonomske istraživačke jedinice Libertarijanskog kluba LibeK, kaže da će naredna vlada započeti reforme "ne zato što želi, već zato što je objektivnim stanjem na to primorana".</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Produžavanje ekonomske propasti može se nastaviti još samo na kratak rok, jer su naše mogućnosti daljeg zaduživanja sve manje", rekao je Gajić za BIRN.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
On veruje da nije daleko vreme kada ćemo "udariti o zid", kada neće biti moguće nastaviti sa ovakvom politikom zbog državnog bankrota.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Politički je neodrživo da se ozbiljnije reforme pokreću na pola mandata vlade, jer je izborni ciklus veoma blizu, dok je promenama u ekonomskoj politici potrebno neko vreme da daju svoje pune rezultate", ocenjuje Gajić.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Većina je saglasna da je za sprovođenje bolnih reformi pogodna prva polovina mandata vlade, kako bi pozitivni efekti na ekonomiju i život običnih ljudi postali vidljivi u drugoj polovini mandata, odnosno pred nove izbore.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Pošto se do sada sve odvijalo bez nekog dugoročnog plana, Srbija je suočena sa ogromnim rupama u budžetu.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
U budžet za 2014. godinu uračunat je i kredit Svetske banke od 500 miliona dolara. Međutim, Svetska banka je u novembru prošle godine isplatu prve tranše kredita uslovila usvajanjem zakona o privatizaciji i stečaju i još dva povezana zakona, od kojih nijedan nije usvojen.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
Ta ogromna rupa u budžetu, zajedno sa snižavanjem kreditnog rejtinga Srbije [Agencija Fič snizila 17. januara sa BB- na B+] jeste jedan od argumenata u prilog tome da će vlada morati da započne ekonomske reforme.</div>
<div style="margin-bottom: 20px; margin-top: 5px; padding: 0px; text-align: justify;">
"Prolongiranje je moguće samo na veoma kratak rok, do godinu ili dve dana, dok ne nastupi znatno gore stanje koja bi dosta ličilo na ono u Grčkoj", zaključuje Gajić.</div>
</div>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com4tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-13259243935631732342014-01-26T12:43:00.000+01:002014-01-26T12:43:53.514+01:00Zaposlenostu javnom sektoru u Srbiji - igranje brojkama<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Napokon je završeno prebrojavanje zaposlenih u javnom sektoru. <a href="http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=01&dd=26&nav_id=804529" target="_blank">Ukupna cifra je 781 000 ljudi</a>. Pre malo više od godinu dana se pominjala cifra od <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1133946/Pola+miliona+zaposlenih+u+javnom+sektoru.html" target="_blank">najviše 550 000 prebrojanih</a> (plus vojska, policija i službe bezbednosti o kojima se podaci zvanično ne daju). Onda je vrli novi ministar finansija u gostovanju na Dnevniku krajem novembra prošle godine rekao da ima ukupno 740 000 ljudi u javnom sektoru. Sada ispada da su malo prešli u računu i da ih ima jedno 40 000 više, ali eto opet, ni on ne zna koliko njih je višak.<br />
<br />
Postavlja se pitanje, otkud ovoliko velika razlika u samo godinu i podana? Čak i kada se na prvu brojku od 550 000 ljudi stavi broj zaposlenih u vojski i policiji, to dođe na cifru od oko 640 000 ljudi, u najboljem slučaju. To znači da je ova vlada zaposlila najmanje oko 140 000 ljudi u javnom sketoru.<br />
<br />
Da podsetimo, ukupan broj zvanično zaposlenih u Srbiji u novembru je bio 1 718 000 ljudi, a zvanično nezaposlenih 760 000. Prema Anketi oradnoj snazi iz oktobra, stopa nezaposlenosti je bila 20,1% a procenjuje se i da je oko 17% neformalna zaposlenost.<br />
<br />
<br /></div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-82765713985494210762014-01-24T22:10:00.000+01:002014-01-24T22:10:30.137+01:00Državni posao <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Emisija Državni posao je po meni najbolja humoristika koja se pojavila u Srbiji ikada. I druge emisije ove ekipe (Velika Srbija ili Srbi u svemiru) su dobre, ali je ova za sada neprevaziđena. Pošto prate društvene aktuelnosti, napravili su i par epizoda o zakonu o radu. Nisu baš zablistali, nekako mi se čini da su mogli i par boljih fora da ubace, ali je svakako zabavno i aktuelno.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.blogger.com/video.g?token=AD6v5dw6fy87Wh_9zGB3kC1TaTZ6Z3EqV2W38A1RcwBGzSFCAvnUNl0C7zf7lOtub2XhsCIOT5h0eEQQuMXazpIw7A' class='b-hbp-video b-uploaded' frameborder='0'></iframe></div>
<br /></div>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-66726371013281250772014-01-24T18:19:00.001+01:002014-01-24T18:19:06.102+01:00Obećanja, obećanja<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
Naleteo sam na Fb na jedan klip koji se tiče Zakona o radu. Prilično je ilustrativan - ne o zakonu samom nego o političarima u Srbiji. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.blogger.com/video.g?token=AD6v5dzYM-yXOy_ZM3O0VMTC-WcPnEltAkZOqu0vjEiE8-sJTvQGWut9zEHOg081A-uaQZjD38ZNdThpF_E5JVf0Rw' class='b-hbp-video b-uploaded' frameborder='0'></iframe></div>
<br />
<div>
<br /></div>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-78994064298855882822014-01-24T10:52:00.001+01:002014-01-24T10:52:25.719+01:00Teški talenat<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Ljubisam Orbović je poznat po jednostavnim ali dubokoumnim izjavama. <a href="http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=01&dd=23&nav_id=803724" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">Poslednja</span></a> sadrži i ovo:<br />
<br />
<span style="background-color: white; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;"><span style="color: #3d85c6;">Orbović je rekao i da nije sporno da se i sindikati zalažu za reforme javnih preduzeća, ali da smatraju da nije potrebno da zbog toga neki ostanu bez posla jer, kako je naveo, da postoj ivišak zaposlenih onda ne bi bilo stalnih zapošljavanja u tim preduzećima.</span></span><br />
<span style="background-color: white; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;"><span style="color: #3d85c6;"><br /></span></span>
<span style="background-color: white; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;">Moguće je da je u pitanju stvar interpretacije novinara, a možda je čovek zaista izvrstan maher da se pravi lud.</span></div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-48085952268917331252014-01-20T13:40:00.001+01:002014-01-20T13:40:26.780+01:00Zastrašivanje BalkanEast-a<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Na TW i FB se pojavila informacija koja dosta liči na naslove od preko nešto više od decenije. Naime. policija je tokom noći bez prikazivanja naloga bila u kućnoj poseti urednici portala BalkaEast. Portal inače važi za onaj koji se bavi sitraživačkim novinarstvom: prvi su objavili informacije vezane za zloupotrebi u Siepi, na primer. Vest je preno i <a href="http://www.nadlanu.com/pocetna/info/hronika/Zastrasivanje-Policija-u-sred-noci-upala-u-spavacu-sobu-urednice-Balkanista.a-219740.866.html" target="_blank">portal nadlanu</a>. Trenutno nema više informacija o ovom događaju.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ukoliko se ovo pokaže kao istina, to bi predstavljalo zastrašivanje novinara i grubo kršenje slobode govora i nezavisnosti novinarske profesije. Sloboda govora je izuzetno važna za razvoj društva i ona se ne sme grubo kršiti, naročito ne od strane državnih organa koji treba da je štite. Mislim da je potrebno pružiti javnu podršku BalkaEast-u kao i javno osuditi ovakvo ponašanje policije. Mora se reći da se neke stvari jednostavno ne mogu tolerisati.</div>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-13463206356356301812014-01-16T20:46:00.000+01:002014-01-16T21:41:40.676+01:00GSP Beograd vs Radoje Domanović<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Javni prevoz u Beogradu je započeo 1892. sa zaprežnim vozilima. Koju godinu kasnije je uveen i električni tramvaj, a rad na modernizaciji saobraćaja je naročito ubrzan 1903. godine, kada je u privatnu kompaniju koja se bavila tim poslom ušao strani kapital kroz jedno akcionarsko društvo iz Belgije. Tada još nije preovlađivalo mišljenje da država mora da upravlja javnim prevozom, ali se ono ipak moglo čuti. Situacija je tu sada obrnuta. Radoje Domanović, poznati satiričar, jasno je iskazao <a href="http://www.juznevesti.com/komentar/Lektira-za-napredne-djake/Sta-bi-bilo.sr.html" target="_blank">zašto bi to bilo loše rešenje</a>. </div>
<blockquote class="tr_bq" style="text-align: left;">
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">"Odmah bi bio postavljen direktor sviju pruga sa platom od 10.000 dinara, šef odeljenja električnih tramvaja s platom od 8.000, tri sekretara po 4.000, šest pisara sa po 2.000, osam praktikanata sa po 1.000 dinara i četiri momka sa 1.000 dinara. To je u glavnoj upravi.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">Sad dolazi Vračarski odeljak: šef, dva sekretara, tri pisara, četiri praktikanta, pa onda Palilulski odeljak, pa Savski, pa Dorćolski itd.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">Zatim Glavna blagajna: Blagajnik, dva podblagajnika, tri pisara, četiri praktikanta, pa onda sporedne blagajnice u svakom odeljku.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">Dalje: Glavni marveni depo, Vračarski itd. u svima odeljcima, pa onda lekar sa pomoćnicima. Šef prodaje bileta, računoispitač, magacioner, kontrolni odbor sa dijurnama.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">- Štamparija za štampanje bileta: Upravnik, blagajnik, faktor, računoispitač, pomoćnik i drugo potrebno osoblje.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">Sad tek dolaze kočijaši, kondukteri, revizori, a već razume se inšpektor sviju pruga sa naročitim zgradama i potrebnim osobljem.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">Za svaka kola imali bi smo bar 2 konduktera što se po kolima motaju i tri četiri koji nisu ni došli.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">Čim ko ima nekog, evo ga tu.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">- Čuješ, molim te, hoću da te molim za jednog mog rođaka. Siroma puki, a dobar je, pa da ga primiš.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">- Nemam gde, brate!</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">- Pa makar na tramvaju nešto, gledaj, Boga ti, pa ti neću zaboraviti.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">- The, najzad, nek dođe sutra, šta da mu radim, daću mu odmah 60 mesečno. Je l' dosta?</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">- Dosta, samo nek ima koliko toliko.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">Ne bi prošlo ni pola godine, a napisana bi bila molba da država dâ subvenciju tramvajima, da bi se ova korisna ustanova mogla održati u prestonici.</span></div>
</div>
<div style="background-color: white; line-height: 20px; margin-bottom: 10px; padding: 0px;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #0b5394; font-family: Trebuchet MS, sans-serif;">Evo, to bi bilo. A kad bi država upravljala, onda treba samo duplo računati broj osoblja."</span></div>
</div>
</blockquote>
<div style="text-align: justify;">
Danas, 100 godina kasnije, mali broj ljudi postavlja pitanje da li država treba da upravlja javnim prevozom, već opšti konsenzus da to tako mora da bude. Ali zato svi govore kako je u javnom prevozu karta skupa. Stoga molim vas ponovo pročitajte gornji tekst.</div>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-38241944713859371442014-01-14T13:35:00.000+01:002014-01-14T13:35:02.920+01:00Indeks ekonomskih sloboda 2014 - Heritage Foundation<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Izašao je najnoviji indeks ekonomskih sloboda: <i><a href="http://www.heritage.org/index/" target="_blank">Index of Economic Freedom, Heritage Foundation</a>.</i> Više puta sam pisao o njemu na <a href="http://clubvonneumann.blogspot.com/2011/01/index-of-economic-freedom-2011-heritage.html" target="_blank"><span style="color: #6fa8dc;">blogu</span></a> i <a href="http://www.bos.rs/izdavastvo/uploaded/ZBORNIK_17_18_generacija.pdf" target="_blank"><span style="color: #6fa8dc;">šire</span></a>. Indeks inače meri parametre kao što su zaštita privatne svojine, nivo državne potrošnje i oporezivanja, inflaciju, regulaciju i sl. kako bi izmerio stepen u kojem građani mogu slobodno i bez negativnih uticaja koristi sopstvene resurse, rad i dohodak. Zanimljivo mi je bilo da uporedim Srbiju sa drugim zemljama na Balkanu, u poslednjih par godina. </div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-_FknE6bhr0k/UtUnHcZw2yI/AAAAAAAAAv4/YTTnFF4-YmE/s1600/IEF+2014.bmp" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-_FknE6bhr0k/UtUnHcZw2yI/AAAAAAAAAv4/YTTnFF4-YmE/s1600/IEF+2014.bmp" /></a></div>
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kao što vidite, <a href="http://www.heritage.org/index/country/serbia" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">Srbija</span></a> je zajedno sa Bosnom i Hercegovinom na začelju. Takođe, za sve ljude koji ne razumeju kako je tekla tranzicija kod nas, pogledajte grafik i videćete da smo imali svašta, samo ne "razuzdani neoliberalni kapitalizam" koji je krahirao zbog kojeg smo u krizi. Kada bi se skor koji Srbija postiže stavio u svetski kontekst, ovih 59.4 poena (94 mesto, tačno između Namibije i Libana) ukupno stavlja Srbiju u grupu <b>delimično ekonomski neslobodnih </b>zemalja. Rezultat je skor koji je 1 poen ispod proseka u Svetu, 8 poena ispod proseka regije (CEE), i oko 20 poena ispod proseka zemalja koje se smatraju ekonomski slobodni (gde npr. <b>ne</b> spadaju Čile, SAD, Nemačka ili Britanija). Dakle, rezultat je <b>jadan</b> i nije se mnogo poboljšao od početka tranzicije. Ako želimo da živimo bolje, da imamo privredni rast i dugoročan razvoj, moramo raditi na tome da u dužem periodu ostvarimo bolje rezultate u domenu vladavine prava i ekonomskih sloboda. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-20100660283090946532014-01-13T22:15:00.002+01:002014-01-23T10:03:19.544+01:00Video utisak sa panel diskusije na Pravnom fakultetu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Dobio sam kraći video snimak sa tribine na Pravnom fakultetu koja je bila posvećena Predlogu o izmenama i dopunama Zakona o radu, u organizaciji Studenata za slobodu. Ceo događaj je bio zamiljen kao panel diskusija akademskog tipa, naročito što je radno pravo jedno od oblasti koje se predaje na tom fakultetu. Nažalost, to baš i nije uspelo.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Veliki broj ekonomista se slaže da promena trenutnog zakodavstva u ovoj oblasti jedna od ključnih u poboljšanju privrednog ambijenta i da će pomoći u smanjenju nezaposlenosti. Druga, izuzetno bitna mera je i smanjenje oporezivanja rada (ako pod oporezivanjem mislimo da bilo koja fiskalna zahvatanja, dakle i doprinose). Pošto su javne finansije u izuzetno lošoj situaciji pa je smanjenje ovih nameta jako teško izvodljivo, promena sistemskih zakona deluje kao verovatnije rešenje, mada je i ono upitno zbog velikih otpora, naročito od strane sindikata.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Na snimku možete da osetite delić atmosfere, i da vidite barem malo kako je to izgledalo. <br />
<br /></div>
<div>
<div style="text-align: center;">
<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/H2FNcLfXb68" width="560"></iframe>
</div>
</div>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-82661808219595761532014-01-10T11:37:00.000+01:002014-01-14T13:17:34.250+01:00Otpremnine i izmene Zakona o radu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Jedna od najvažnijih izmena u predlogu novog Zakona o radu je princip obračuna otpremnina. Po aktuelnom zakonu obračun otpremnine se vrši na sledeći način:</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Koriste se ukupan broj godina radnog staža (period zaposlenja na određeno i neodređeno kod svih poslodavaca u radnoj istoriji) i Bruto-1 plata (cifra koja najčešće stoji u ugovoru o radu). Bruto-1 plata je neto plata zaposlenog + svi porezi i doprinosi na teret zaposlenog. Za prvih 10 godina staža obračunava se 30% prosečne zarade iz 3 meseca koja prethode mesecu obračuna. Taj procenat zarade množi se sa brojem godina radnog staža do 10 godina. Za svaku godinu preko 10 godina radnog staža, uzima se 1/4 prosečne zarade iz prethodna 4 meseca te se taj procenat množi sa godinama radnog staža, preko 10 godina.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Primer; za zaposlenog koji ima 25 godina radnog staža (npr. 48 g. života) i bruto-1 platu od 80.000 RSD (što je ugrubo neto plata od 55.000 RSD, zanemarimo mesečne varijacije). Pretpostavimo da taj zaposleni radi kod poslodavca 3 godine.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Po sadašnjem zakonu, njegova otpremnina bi bila, </div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
O = 10 * 80.000 RSD * 0.3 + 15 * 80.000 RSD * 0.25</div>
<div style="text-align: justify;">
što je 540.000 RSD, odnosno oko 4.700 EUR (otprilike 10 plata koje radnik prima).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Prema predloženim izmenama, obračun otpremnine ostaje manje-više isti ali se menja osnova godina staža za obračun. Po izmenama uzimaju se u obzir samo godine staža kod poslodavca, što bi u našem primeru bilo 3. U tom slučaju otpremnina umesto 4.700 EUR iznosi 630 EUR ( plata za 40 dana). </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Smatram da je ovo potpuno uredu, jer je fer da poslodavac isplati veliku otpremninu za zaposlenog koji je proveo dug niz godina kod poslodavca, dugoročno doprinosio uspehu firme, dok je neko sa kratkim periodom boravka imao manju verovatnoću da značajno doprinese. Takođe, ukida se diskriminacija između mladih i starih što svakako remeti tržište rada i odvraća poslodavce da u industrijama koje fluktuiraju legalno zapošljavaju radnike sa dugim stažom.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Imajte na umu da se zaposlenom uzimanje ovakve otpremnine, obračunate prema predlogu izmena ZOR, ne bi isplatilo jer bi više mogao da dobije kroz program nadoknade za nezaposlenost (godinu dana ugrubo 2/3 plate). Ovo znači da u velikom broju slučajeva, zaposleni ima fer nadoknadu ako je otpušten, a poslodavac ima fer ili nikakav trošak. Ovo bi uticalo na drastično smanjenje troškova otpuštanja a time i rizika zapošljavanja pa je krajnji rezultat, <b>veća spremnost</b> poslodavca da <b>legalno zapošljava radnike,</b> pogotovo one sa dugim stažom. Drugi efekat je da bi poslodavci bili mnogo odlučniji u zapošljavanju na ugovor na neodređeno, umesto sadašnje gimnastike sa ugovorima o delu ili na određeno, jer opasnost ogromne otpremnine koja je nerazumna ne postoji.</div>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com5tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-39004525485963958672014-01-09T18:53:00.002+01:002014-01-09T18:53:44.291+01:00Spinovanje oko predloga Zakona o radu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Spinovanje javnosti u vezi sa predlogom novog Zakona o radu ne prestaje. Udružili se <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/432907/Novi-zakon-o-radu-5-stavki-zbog-kojih-cemo-biti-kao-nadnicari" target="_blank">Blic</a> i <a href="http://www.kurir-info.rs/bicemo-kao-nadnicari-5-stavki-zakona-o-radu-po-meri-poslodavca-clanak-1168539" target="_blank">Kurir</a>, a u pomoć im stižu i neki prijatelji iz <a href="http://www.tportal.hr/vijesti/komentari/307761/Pa-pa-proleteri-evo-i-Srbiji-novog-zakona-o-radu.html" target="_blank">bratskih nam država</a>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Članak pod nazivom: "<a href="http://www.blic.rs/data/images/2014-01-07/420322_ekonomija2_lb.jpg?ver=1389135519.jpg" target="_blank">5 stvaki</a> zbog kojih ćemo biti kao nadničari" je divan primer spinovanja javnosti. Ubacite malo istine, malo neistine, malo preterivanja, par sagovornika koji imaju pogled koji vama odgovara, ubacite par nevezanih tvrdnji (jer je Okamova britva za konformiste) i eto navlačenja vide na vašu vodenicu. Osim, ako na vašu žalost, neko poznaje tu temu pa vidi da to veze sa životom nema.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Prva tvrdnja da će "ako zakon bude usvojen Srbija biti preznatvljiva kao zemlja jeftine radne snage". A kako se Srbija sada percipira, kao visokotehnološka? Prosečna neto plata je ispod 400 evra, a svi naši političari se ubiše objašnjavajući kako Srbija ima obrazovanu i jeftinu radnu snagu (što inale pas sa maslom ne bi pojeo - kada se nakupe poreska zahvatanja, srpska radna snaga nije posebno jeftina u odnosu na okruženje a obrazovni nivo stanovnika nije uopšte visok). </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Što se tiče toga da je novi zakon u neskladu sa sličnim zakonima u zemljama EU, ima i drugačijih primera, npr Danske koja ima mnoooglo liberalniji zakon ne samo od postojećeg srpskog zakona o radu već i ovog predloga. O tome sam već pisao <a href="http://clubvonneumann.blogspot.com/2013/12/radno-zakonodavstvo-danska-vs-srbija.html" target="_blank">ovde</a>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U Blicovom članku, zbog obračuna minulog rada koji bi trebalo da se plaća samo kod trenutnog poslodavca i povezanih lica, sindikati kažu da će godišnje gazda da uštedi po radniku 1020 evra. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kako? Pokušavao sam da izračunam sa istim parametrima (visina prosečne neto plate od 43 615 ili bruto od 60 102 RSD), i nikako da stignem do te cifre. Minimalni dodatak za minuli rad iznosi 0,4% zarade, što znači da bi u krajnjem slučaju ušteda po radniku sa 20 godina radnog staža sa tolikim iznosom plate iznosila oko 500 evra godišnje. Možda grešim, zato evo formule pa pogledajte.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
60 102 (visina bruto plate) * 0,004 (visina naknade minuli rad za jednu godinu radnog staža) * 20 (broj godina staža za primer radnika koji radi već 20 godina) * 12 (meseci godišnje) = 57 697 dinara tj oko 500 evra,</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Posebno mu je zanimljiva neka vrsta uporedne analize koja tvrdi kako se evropske zemlje bolje staraju o svojim radnicima, za razliku od Srbije. Istgrnete par stvari iz konteksta koji nemaju veze puno sa zakonom o radu, npr: piše da Slovenija preko Zakona o zaštiti od slučaja nezaposlenosti daje radnicima 80% plate dok čeka posao. Super, ali to nema veze sa Zakonom o radu. I u Srbiji postoji državno osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Ako je iznos nedovolljan, treba ga korigovati i isplaćivati iz poreza a ne te troškove prebacivati na preduzeća. </div>
<br />
Hajde da imamo realnu diskusiju, a ne ovakve članke, čija je informativna vrednost ravna nuli a apokaliptični naslovi nemaju veze sa sadržinom članka. <br />
<br />
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com20tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-63934673771650798832014-01-06T14:37:00.000+01:002014-01-06T14:37:16.484+01:00Šta zna dete šta je 10 hiljada milijardi?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Gospodin ministar Bačević, inače poznat po <a href="http://vesti.krstarica.com/ekonomija/bacevic-na-izgradnji-kanala-morava-posao-za-100-000-ljudi/" target="_blank">suludim idejama</a> o gradnji kanala <a href="http://www.alo.rs/vesti/aktuelno/kanal-dunav-morava-vardar-moj-i-nikolicev-san/5920" target="_blank">Morava - Vardar</a>, imao je još jedan napad genijalnosti izjavivši da će Kina u zemlje Centralne i Istočne Evrope u narednim godinama uložiti 10 000 milijardi evra. Da stavimo te brojeve u perspektivu - GDP Poljske, kao najveće zemlje u Centralnoj Evropi je 2012. bio 490 milijardi dolara tj oko 360 milijardi evra. Istovremeno, GDP Kine je iznosio 8 224 milijarde dolara tj oko 6 000 milijardi evra. Očigledno, ova izjava nema smisla.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Istovremeno<a href="http://www.china.org.cn/world/2012-04/26/content_25249126.htm" target="_blank"> kineski mediji javljaju nešto realističniju priču</a>: da će Kina da uloži oko 10 milijardi dolara (dakle, oko 7,35 milijardi evra) u ovaj region. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Apparently, lost in translation. Na engleskom "billion" ne znači "hiljadu milijardi" (jer je to "trillion") nego milijarda. Greške se svuda javljaju, ali bilo ko sa zrnom zdravog razuma bi trebalo da posumnja u validnost prevoda ili podatka, a ne da to oodmah gura u javnost. Gospodin predsednik Nikolić je isto imao bisera u izbornoj kampanji gde je obećavao <a href="http://www.pravda.rs/2011/09/28/sns-obecala-100-milijardi-investicija/" target="_blank">100 milijardi evra investicija</a> (što je, igrom slučaja, samo celokupni trogodišnji GDP Srbije - dakle, nemoguća misija).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Mislim da je krajnje vreme da se uozbiljimo. Lepe želje nisu realnost. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<br /></div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-84988934522937727872013-12-31T02:12:00.001+01:002013-12-31T02:12:58.553+01:00Zakon o radu one on one u video formatu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Dosta su se uzburkali duhovi oko predloga o izmenama i dopunama Zakona o radu. Na tribini koja je bila održana na Pravnom fakultetu a čiji su govornici bili ministar privrede Saša Radulović, predsednika CLDS-a Boško Mijatović i ekonomska novinarka Ruža Ćirković dok sam ja imao ulogu moderatora, bilo je prilično ''veselo''. Ono što je trebalo da bude akademska razmena između studenata i govornika se pretvorilo nekako u žučno iznošenje stavova sindikalista (koje opet svi već poznajemo jer su njihovi glavni predstavnici imali prilike da se pojave u glavnim medijima, kako elektronskim tako i štampanim) i prepucavanje, a na kraju se završilo na ivici incidenta. Bilo kako bilo, idemo dalje. Hteo sam da ukratko iznesem neka moja mišljenja o predlogu novog zakona.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
1. Postoji zabluda se sva zala ovog sveta mogu popraviti zakonima. Jedna od najpoznatijih među ekonomistima je ona da zakonska minimalna nadnica podiže primanja najsiromašnijih građana. Realnost je nažalost suprotna - neki radnici imaju veća primanja, ali u isto vreme neki drugi izgube posao jer je njihova granična produktivnost niska i poslodavcima se više ne isplati da ih zapošljavaju. Jedina stvar koja će sigurno dovesti do poboljšanja položaja radnika u Srbiji je to da se značajno smanji nezaposlenost (ovde da ne ulazimo u mehanizam kako do toga doći). Jedino ako velika većina radnika bude imala izbora da lošeg poslodavca zameni dobrim, njihova prava će biti na većem nivou. Jednostavan zakon ponude i tražnje: trenutno je poslova malo, a nezaposlenih mnogo.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
2. Fleksibilnost na tržištu rada. Dobro jutro onima koji su zaspali u XX a probudili se u XXI veku. Dok su moji baba i deda po završetku školovanja našli posao koji im je garantovao sigurno radno mesto do odlaska u penziju (pod uslovom da su bili pristojni radnici), moji roditelji su bili u situaciji da moraju da menjaju firme u kojima rade ili da čak sami sebi stvore radno mesto. Moja generacija će u budućnosti ne samo još češće menjati kompanije, nego i same poslove koje obavlja.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
3. Otpremnine koje su razlog da je jako skupo otpustiti iskusnijeg radnika, ali i izuzetno rizično i skupo zaposliti ga. Predlog zakona ih stavlja na razumnu meru, da se isplaćuju samo za radni staž proveden kod trenutnog poslodavca. To isto važi i za minuli rad kao dodatak na osnovnu zaradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
4. Reguliše se rad na nepuno radno vreme, kraće od 40h nedeljno. Ovo postoji i u trenutnom zakonu, ali nije bilo dovoljno definisano. Dosadašnji zakon nije prepoznavao rada na daljinu, već samo rad od kuće. Ovo sve najviše uticaja može imati na mlade - studente, tek uključene na tržište rada, majke sa malom decom ali i starije ljude i čak one u penziji. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.youtube.com/embed/tMte0qL2M58?feature=player_embedded' frameborder='0'></iframe></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Već neko vreme iznosimo ideje kako da uvedemo neke promene na blogu, pa smo pominjali i pravljenje video zapisa. Nešto slično smo radili sa PopEkonomijom, ali je to bio edukativni deo jednog projekta a ne deo našeg bloga. Ovde kačim svoj mali doprinos - ova forma je verovatno prijemčivija, naročito onima koji ne vole da čitaju, ali je nama autorima dosta komplikovanija. </div>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-88687853231343999602013-12-27T13:02:00.001+01:002013-12-27T14:44:26.292+01:00Propaganda u Blicu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Sinoć je održana tribina/javna rasprava o predlogu novog zakona o radu. Shodno očekivanjima, događaj je uspešno tekao ali je uz nešto više tenzija na kraju prekinut pre poslednjeg pitanja. Ovde <a href="http://www.tanjug.rs/videodet.aspx?galID=114646" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">možete videti </span></a>početak izlaganja ministra Radulovića. Oko pola sata nakon završetka tribine na sajtu <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/430451/Skandal-na-Pravnom-fakultetu-u-Beogradu-Studenti-ismejali-ministra-Radulovica-umalo-tuca" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">Blica se pojavio tekst</span></a>. Pun je izvrtanja, laži i propagande. Sumnju da se radi o organizovanoj propagandi potkrepljuje i kraj ovog<span style="color: #3d85c6;"> <a href="http://www.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/vatrena-debata-na-pravnom-ministar-docekan-zvizducima/119357.phtml" target="_blank">teksta</a> - </span><span style="color: #444444;">novinarka izgleda ima dva poslodavca i sposobnost da napiše dva veoma slična teksta paralelno.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Kako je stvarno bilo?</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Ovo je bila u suštini jedina javna rasprava na temu predloga ZOR, pošto je prethodno Ministarstvo rada otkazalo sve tri zakazane javne rasprave, pod pritiskom sindikata. Protiv novinarke koja je autor nemam ništa lično. Ako je radila po nalogu urednika nek joj je na savest, ako je pisala po ličnom nahođenju onda je jako loša osoba ili je pogrešila u afektu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U publici, oko 120 ljudi, po mojoj proceni, se našla grupa desetak marksista i levičara, uglavnom sa Filozofskog fakulteta. Takođe, našlo se dvadesetak sindikalaca iz različitih sindikalnih organizacija u tri grupe. Ulazak ministra Radulovića i druga dva gosta, dočekan je sa povicima "uaaa" i skandiranjem "zakon neće proći", uz buke drugih povika i navijačke trube. Organizatori i prijatelji iz libertarijanskih organizacija su na ovo odgovorili jakim aplauzom za paneliste. Profesorka Aleksandra Jovanović je ustala i profesorski smilira situaciju, nakon čega je tribina mogla da počne u relativno civilizovanom i akademskom duhu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Posle dva kruga pitanja i izlaganja, moderator, Mihailo Gajić, je dao reč publici. U više navrata javljali su se predstavnici sindikata. Održava su dva desetominutna traktata i monologa bez postavljanja pitanja. Mihailo je prvu govornicu isekao posle predugačkog monologa i njenog odbijanja da postavi pitanje. Pljuštale su i optužbe sindikata da organizatori ne dopuštaju slobodu govora, da nisu raspoloženi za javnu raspravu. Napisali su i <a href="http://sloga.org.rs/radulovic-oteran-vuvuzelom/" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">proglas na sajtu,</span></a> a tu je i <a href="http://libek.org.rs/sr" target="_blank"><span style="color: #9fc5e8;">demanti LibeK-a</span>.</a> Nekoliko ljudi je postavilo i prava pitanja za karakter skupa. Optužba iz Sloge da su pitanja prethodno dogovorena su besmislena, jer ni Mihailo ni ja ne poznajemo nijednog učesnika koji je postavio pitanje sem Đorđa Trikoša (koji je postavio teorijsko pitanje za Boška Mijatovića koje sindikalisti čini se nisu ni razumeli). Bilo je dobacivanja, aplauza za nekoliko postavljenjih pitanja i negodovanja, poneka uvreda. Sve vreme se tenzija lagano podizala. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Šta se dogodilo na kraju?</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Posle više krugova pitanja u kojima Mihailo nije dao reč grupi od trojce sindikalista koji su sedeli u trećem redu, Mihailo je, po mom sudu pogrešno, odlučio da da reč novinarki koja se javila. Na preskakanje reda pomenuti sindikalisti su reagovali burno. Kada je rečeno da je, zbog probijenog termina, poslednje pitanje, gospodin iz videa je rekao: "<a href="https://www.youtube.com/watch?v=HX1_J1SBkRc#t=49" target="_blank"><i><span style="color: #3d85c6;">Je'l poslednje? E ako neću ja neće niko</span>!</i>"</a> i dunuo u navijačku trubu. Tu je tenzija eksplodirala:</div>
<div style="text-align: justify;">
<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/HX1_J1SBkRc" width="560"></iframe></div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon par minuta, pojedini gosti su počeli da ustaju, ustalo je i nas nekoliko iz prvih redova i sklonilo se sa strane, i potom su spontano ljudi osetili da je kraj, uključujući i paneliste, i amfiteatar se ispraznio za 5 minuta. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Propagandni tekstovi u Blicu i 24h</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Iz prethodnih redova i videa vidite da u tekstu <b>Blica</b> ima <b>mnogo laži</b> i <b>propagande</b>. Prvo, studenti nisu ismevali ministra, već je ekipa studenata marksista vrlo glasno negodovala, dok je ekipa liberala glasno ili aplauzom podržavala. Obe strane su po mom sudu ostale u granicama civilizovane diskusije i pristojnosti. U tekstu nije rečeno ni ko je organizator niti da je bilo ljudi sa obe strane, niti da studenti koji su najglasnije reagovali i pokušali da skandiranjem onemoguće početak tribine, uopšte nisu sa Pravnog, možda poneko. Drugo, tenzija i mogući fizički obračun, do kojeg srećom nije došlo, kada su organizator i profesorka ustali da omoguće završetak tribine i da daju priliku novinarki da postavi pitanje. N<span style="background-color: white; color: #111111; line-height: 24px; text-align: left;">igde ne piše da je ta masa od nekoliko sindiklaca, skandirala, drala se vređala i duvala u navijačku trubu. Pominjanje izazivanja "mase" je potpuno neprimereno. </span>Čitalac teksta nikako ne može da stekne sliku da su kraj tribine prekinuli<b> sindikalisti</b>, da su oni slali uvrede i pretnje (daltonisto, imaš ti oči, zapamtio sam te, ko si ti da nam..., šta me boli... ko si ti i sl.). Zbog toga je ovakvo pisanje Z. Lazarević još više <b>pokvareno i lažno</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Još je lažniji navod da je ministar pobegao. Video ovo evidentno pokazuje. Nakon eskalacije i graje, novinarka nijednog momenta nije pokuašala da priđe ministru i postavi pitanje, na učesnike panela se niko nije ni obazirao i oni su, po izlasku iz amfiteatra, ostali u zgradi još desetak minuta. Da je moguće napisati i normalan članak sa prenošenjem informacije pokazao je <span style="color: #3d85c6;"><a href="http://www.kurir-info.rs/zvizduci-ministru-radulovic-pricao-o-zakonu-ometali-ga-clanovi-sindikata-clanak-1154439" target="_blank">Tanjug</a> </span>(a ima i video <a href="http://www.tanjug.rs/videodet.aspx?galID=114646#" style="color: #3d85c6;" target="_blank">snimak</a> izlaganja ministra).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Većina mislećih ljudi u Srbiji ima utisak da su mediji pod direktnom ili indirektnom kontrolom politike. Ne znam da li je ovakvo pisanje Blic i 24h, inspirisalo dodvoravanje lideru pozicije i SNS, ili je došlo iz DS i opozicije kao organizovano potkopavanje Radulovića. Nije ni važno! Ne bi me čudilo da su troje sindikalaca iz trećeg reda organizovano došli da naprave skandal a da Blic orkestrirano piše o događaju na ovaj način. Opet ni to nije važno! Najznačajniji je utisak da su sindikalisti juče još jednom demonstrirali svoju moć, svoju autoritarnost u tumačenju i primeni "socijalnog dijaloga" a mediji potvrdili svoju neobjektivnost, pristrasnost i podložnost uticaju. <b>Srbiji nema spasa</b>, u vladavini prava kao i u ekonomiji, <b>dok se ne izgrade demokratske institcuije</b>, što uključuje i instituciju civilizovanog dijaloga i nezavisne medije, kakve moderan svet zahteva.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Napomena za kraj</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Želim ovim putem da se zahvalim kolegama aktivistima sa Filozofskog fakulteta, i drugih fakulteta, koji su okupljeni oko marksističkih i levičarskih organizacija. Ja sam ih u ovom postu nazivao marksisti, a izvinjavam se ako je to njima neadekvatno, ako sam ih izmešao ili loše prebrojao. U svakom slučaju, marksisti su sasvim <b>legitimno</b> pokušali skandiranjem i negodovanjem da iskažu svoj stav na početku. Takođe su posle kraja, opet legitimno došli da se rasprave. Zahvalan sam im što su došli i što su pokušali da prekinu početak na pomenut način, što je po mom uđenju u potpunosti u skladu sa konceptom <b>slobode govora i okupljanja</b>. Takođe oni su svojim ponašanjem i pristupom omogućili da panelisti iznesu svoj stav i tumačenje, kako ZOR tako i situacije u Srbiji. Par manjih ispada, ne umanjuju utisak koji sam izneo ovde u napomeni. Emocije su bile na visokom nivou ali su i marksisti i liberali u sali ostali sasvim dovoljno civilizovani i uljudni da se tribina nesmetano održi. </div>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-87267044531967547132013-12-25T13:39:00.000+01:002013-12-25T14:59:29.724+01:00Radno zakonodavstvo: Danska vs Srbija<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Zakon o radu je jedan od osnovnih zakona koji reguliše prava i obaveze radnika i poslodavaca. Karakter zakona i troškovi koje on nameće poslodavcima mogu biti znatni te uopšteno govoreći, što je karakter zakonodavstva fleksibilniji i što nameće manje troškova poslodavcima, to će zapošljavanje radnika biti i isplativije - više poslova će biti ponuđeno na tržištu rada pa će stopa nezaposlenosti biti niža, a broj ljudi koji rade veći. Takođe važi i obrnuto, što je radno zakonodavstvo rigidnije, to će više važiti obrnuto (ovde je jedan od radova iz MMF-a koji se bavi tom temom:<a href="http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2012/wp1264.pdf" target="_blank"> Labour market flexibility and unemployment: - New empirical evidence of static and dynamic effects</a>).To će takođe uticati i na manji obim sive ekonomije vezane za učešće na tržištu rada (drugim rečima, biće manje ljudi zaposlenih "na crno"). Ovo je naročito značajno za Srbiju jer se procenjuje da je stopa nezaposlenih (<a href="http://www.vibilia.rs/srpski/izvestaj/0508/RZS%20sproveo%20anketu%20o%20radnoj%20snazi%20u%20Srbiji.pdf" target="_blank">prema Anketi o radnoj snazi iz aprila</a> ove godine, dok ovih dana očekujemo rezultate one sprovedene u oktobru) 24,1% dok je stopa neformalne zaposlenosti 18,2%.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Trenutni zakonodavni okvir u Srbiji je rigidan, ali u Srbiji kod velikog broja ljudi važi uverenje da to nije tačno, da su "radnici obespravljeni" i da će promene zakona o radu dovesti do "daljeg urušavanja prava radnika" što će nas dovesti "nazad u robovlasništvo". Sindikati su naravno protiv i to toliko da su uspeli da nateraju Ministarstvo rada da <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/Ekonomija/1475773/Otkazane+javne+rasprave+o+zakonu+o+radu.html" target="_blank">otkaže javnu raspravu</a> o predlogu novog Zakona o radu. Ovde bih želeo da razbijem jedan mit, da je zaštita radnika u skandinavskim zemljama veoma visoka i to mnogo veća nego u Srbiji. Kao kontrast sam uzeo Dansku, zemlju koja ima najveću javnu potrošnju te ja dakle najviše socijalistička pa bi se moglo pretpostaviti da ima i velike privilegije za radnike. <a href="http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-EK-13-002/EN/KS-EK-13-002-EN.PDF" target="_blank">Javna potrošnja u Danskoj</a> je 2012. iznosila čak neverovatnih 59,5%! U Srbiji je istovremeno bila 45,2% (prema MMF-u). Ispod je kratka tabela o određenim delovima radnog zakonodavstva koje važe u <a href="http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/serbia/employing-workers" target="_blank">Srbiji</a> i <a href="http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/denmark/employing-workers" target="_blank">Danskoj</a> (podaci su iz Doing business report Svetske banke, a na linkovima možete da pogledate više podataka o tome).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kao što možemo videti, Danska kao zemlja gde državni aparat troši nezamislivo visoke sume novostvorene vrednosti ima jako liberalan zakon o radu, gde su prava radnika mnogo niža nego u Srbiji. Ako pogledamo i stopu nezaposlenosti u Danskoj (koja je u oktobru ove godine<a href="http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1" target="_blank"> iznosila 6,7%</a>) vidimo jasnu razliku. Ovo ne znači da će samo promena zakona o radu dovesti do velikog porasta zaposlenosti, ali je sigurno neophodan korist u pravom smeru.</div>
<div>
<br /></div>
<table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse; width: 649px;">
<colgroup><col style="mso-width-alt: 15981; mso-width-source: userset; width: 328pt;" width="437"></col>
<col style="mso-width-alt: 3986; mso-width-source: userset; width: 82pt;" width="109"></col>
<col style="mso-width-alt: 3766; mso-width-source: userset; width: 77pt;" width="103"></col>
</colgroup><tbody>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="height: 15.0pt; width: 328pt;" width="437"> </td>
<td class="xl66" style="border-left: none; width: 82pt;" width="109">Srbija</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; width: 77pt;" width="103">Danska</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Zabrana rada
na određeno za stalne poslove</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">da</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">ne</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Maksimalna
dužina ugovora na određeno</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">12 meseci</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">bez ograničenja</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Mogućnost
produženog radnog vremena od 50 h nedeljno</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">da</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">da </td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Maksimum
radnih dana u nedelji</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">6</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">6</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Naknada za
noćni rad</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">26% plate</td>
<td class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">0%</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Broja plaćenih
dana godišnjeg odmora</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">20</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">25</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Zakonska
mogućnost proglašavanja radnika tehnološkim viškom</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">da</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">da </td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Obaveza
premeštanja radnika na novo radno mesto ili prekvalifikacije </td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">da</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">ne</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Obaveza
prioritenog zapošljavanja</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">da</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">ne</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Naknada za
otpuštanje (prosečna za radnike sa 1, 5 i 10 godina staža) </td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">2 mesečne plate</td>
<td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;">0</td>
</tr>
</tbody></table>
<table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse; text-align: justify; width: 704px;">
<colgroup><col style="mso-width-alt: 16530; mso-width-source: userset; width: 339pt;" width="452"></col>
<col style="mso-width-alt: 4571; mso-width-source: userset; width: 94pt;" width="125"></col>
<col style="mso-width-alt: 4644; mso-width-source: userset; width: 95pt;" width="127"></col>
</colgroup><tbody>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl65" height="20" style="height: 15.0pt; width: 339pt;" width="452"></td><td class="xl66" style="border-left: none; width: 94pt;" width="125"><br /></td><td class="xl66" style="border-left: none; width: 95pt;" width="127"><br /></td></tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;"><td class="xl65" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Mislim da je jasno šta nam valja činiti.</td><td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;"><br /></td><td class="xl66" style="border-left: none; border-top: none;"><br /></td>
</tr>
</tbody></table>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com6tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-45264348030330735352013-12-25T11:39:00.001+01:002013-12-25T11:39:13.192+01:00Garantovani dohodak<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
U političkim raspravama često se potegne pitanje redistribucije. Ona barem ima politički, ekonomski i moralni karakter. Ovde ću izložiti neka svoja razmišljanja o ova tri aspekta vezano za koncept <a href="http://www.libertarianism.org/columns/why-did-hayek-support-basic-income" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">bazičnog dohotka</span></a>. Naravno komentari i druga mišljenja su dobro došli.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Pod bazičnim garantovanim dohotkom podrazumevam neki egzistencijalni minimum ekonomske sposobnosti pojedinca da sebi obezbedi stan, odeću i hranu, ili da porodica to obezbedi za sve svoje članove. Ovde treba razlikovati dohodak i stok bogatsva. Svakako, sve što dalje pišem podrazumeva da se ljudima koji imaju izuzetno nizak dohodak, ali značajan stok bogatsva, ne treba pomagati ni individualno niti kroz društvene mehanizme. Eventualno im treba pomoći da lakše i efikasnije bogatsvo pretoče u tok dohotka. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U savremenom svetu, garantovani dohodak (ekonomska snaga) bi trebalo da bude određena vrsta baze na koju se nadograđuju sva naša druga ulaganja u veštine, ljudski kapital, sreću - mogućnost daljeg unapređenja dohotka. Biti na nivou bazičnog dohotka neko vreme, ili čak ispod tog nivoa kratak period, nije tragedija ukoliko postoji prostor da pojedinac i porodice napreduju. Za to je neophodna socijalna difuzija, pokretljivost u dohodovnoj "moći" za šta je sve preduslov <b>slobodno tržište</b>, <b>minimalna država</b> i zdravo <b>kapitalističko društvo</b>. Treba imati na umu ovo polazište prilikom čitanja redova koji slede:</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-8_RWL4RGtuw/UrqpqrG6hcI/AAAAAAAAAts/vNgnas0zQj0/s1600/ladder-success-arrow-370x229.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="246" src="http://4.bp.blogspot.com/-8_RWL4RGtuw/UrqpqrG6hcI/AAAAAAAAAts/vNgnas0zQj0/s400/ladder-success-arrow-370x229.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
1. <span style="font-size: large;">Politički</span>, garantovani dohodak je vrlo problematično pitanje. Sa jedne strane, standardni mehanizmi u demokratiji, uključujući probleme koje naglašavaju <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Arrow's_impossibility_theorem" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">Eruova teorema</span></a> nemogućnosti, teorija <a href="http://www.econlib.org/library/Enc/PublicChoice.html" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">javnog izbora</span></a> ili teorija<span style="color: #3d85c6;"> </span><a href="http://www.econlib.org/library/Enc/RentSeeking.html" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">traženja rente</span>,</a> ne možemo biti sigurni <b>ko, kako i koliko </b>može postaviti bazični dohodak? Takođe, bazični dohodak može biti vrlo snažno političko oružije u borbi za vlast, pogotovo u periodima kriza i recesija. Ipak, garantovani dohodak može biti i faktor socijalne kohezije koji omogućava da se npr. privatizacije, restrukturiranja, recesije sa rastom nezaposlenosti, događaju uz manji socijalni rizik, manje tenzija u društvu i manje pritisaka na intervencije države kako bi se "otklonili " negativni efekti fluktuacije tržišta. Na kraju ovog dela, bazični dohodak može predstavljati vrlo dobro kompromisno rešenje koje omogućava da se, bez preteranog uticaja na tržište, ako je bazični dohodak garantovan svima pod istim uslovima i na istom nivou, pomire koncepti i ideje građana kojima je socijalna sigurnost važna i ekonomskih sloboda koja svima mora biti važna (čak i kada toga nisu svesni). Nisam siguran šta je pametno, pa ću prepustiti sledećim faktorima da odluče, ali jedno je sigurno - sa temom bazičnog dohotka, treba biti veoma mudar i oprezan.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
2. <span style="font-size: large;">Ekonomski</span> bazični dohodak može imati i veoma pozitivne i veoma negativne efekte. Svaka redistribucija je distorzivna po ekonomiju u nekoj meri. Ona traži oporezivanje koje menja podsticaje ljudi i odvraća ih u nekoj meri od produktivnog ponašanja koje pravi dohodak na prvom mestu. Takođe, ako je redistribucija dovoljno značajna, društvena selekcija i evolucija tržišta radne snage i drugih tržišta narušava se ukoliko su neki ljudi subvencionisani za svoje kontinuirano neradništvo, slab trud ili prosto odustvo svesti o ličnoj odgovornosti. Sa druge strane, ukoliko postoje socijalne tenzije koje su prouzrokovane visokim rizikom od gubitka dohotka, to može biti loše po pojedince, njihov ljudski kapital, preduzeća i tržišta. Ako se nekome desi da doživi trenutnu krizu, uz bazični dohodak (npr. u obliku nadoknada za nezaposlene, socijalne pomoći, narodnih kuhinja i sl.), veća je verovatnoća da će tu krizu proći sa manje posledica i zadržati svoj socijalni i ljudski kapital na dovoljno visokom nivou da bolje doprinese društvu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Koji od dva efekta će biti dominantniji zavisi od dizajna bazičnog dohotka. Osnovni principi, izdvojiću 5 ključnih, uspešnog dizajna (u ekonomski-tehničkom smislu) su da: </div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
a) traje <b>ograničeni period</b>, najviše 2 ili 3 kvartala, što je dovoljan period da se pojedinac prilagodi novim tržišnim ili društevnim uslovima i nađe nov način ostvarivanja dohotka.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
b) postoji <b>nagrada za pronalaženje izlaza</b>. Na primer da se podrška produži na 12 meseci ali da se smanjuje po 20% svaka 3 meseca. Takođe, ako postoji osiguranje (od nezaposlenosti, invaliditeta ili sl.) dobro je da se neiskorišćeni iznos vrati osiguraniku na neki način posle pronalaska posla.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
c) <b>univezralna primena</b>, nezavisno od rase, vere, pol. pripadnosti, socijalnog staleža, struke, bazični dohodak (uzimajući u obzir bogatsvo) mora biti jednako primenjen prema svima ukoliko im se na nesreću dogodi da upadnu u krizu. Garancija mora ostati dovoljno mala da ne narušava mobilnost i efikasnost, ali i dovoljno značajna da se obezbedi osnovna socijalna sigurnost. Na primer, pomoći svima da kroz interakciju društvenih institucija i institucija države, dođu do 30% prosečne plate u određenom periodu lične krize.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
d) jasno <b>razdvajanje socijalnog problema od ulaska/izlaska na/sa tržište/a rada</b>. Prirodno je da mladi rade volonterski, ili za nizak dohodak određeni period, ili da nekoliko godina budu na dnu svoje životne ali i društvene ekonomske snage. Gradnja socijalnog i ljudskog kapitala je dugotrajan proces. Prirodno je i da u starosti padne produktivnost pojedinca, ili da stari dodatno rade i u poznim godinama ili povremeno. Zato je važno da minimalna nadnica bude ukinuta ili veoma niska (u rangu bazičnog dohotka), da tržište rada bude fleksibilno i da ne postoji generacijska diskriminacija radnika - kako bi socijalna mobilnost bila dinamična što bi onemogućilo da mladi ili stari budu dugotrajno ekonomski osakaćeni.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
e) širok <b>spektar mehanizama i institucija </b>koje su uključene raznovrsne kanale pomoći, pre svega istorijski najzastupljenije: porodica, crkva, štednja, privatne penzije, udruženja i drutva zajedničke pomoći, dobrovoljnu humanitarnu pomoć, narodne kuhinje, osiguranje i sl. Državna univerzalna pomoć treba da bude samo garant, i krajnja instanca, ali ne i direktni pružalac sigurnosti, pa su sistemi vaučera, proeskih olakšica, medijacije i koordinacije svih mehanizama mnogo važniji od same količine para koja se troši na pomoć. Ovo je ujedno i najzdraviji pristup iz ugla društvene evolucije i drutva slobodnih građanina.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
3. Na kraju <span style="font-size: large;">moralni</span> aspekt je možda intelektualno i najizazovniji. Ja nemam pojma da li je osiguranje bazičnog dohotka kroz državni mehanizam pravedno ili ne. Takođe uopšte nisam siguran da li su argumenti protiv ili za redistribuciju uopšteno, moralno ispravni ili ne. Nemam ni nameru da donosim moralni sud. Ono što mogu da kažem je da mi se čini da je moralno ispravno postojanje bazičnog dohotka ukoliko je to kompromis i stvar društvenog dogovora orgomne većine zajednice. Ako je bazični dohodak zaista mnogo važan ljudima, a ne predstavlja veliko odricanje ekonomske slobode pojedinca, a jeste osnov za stabilno i slobodno funkcionisanje društva, onda mi se čini opravdanim. Sigurno, socijalna pomoć, koja treba da obezbedi osnovnu sigurnost pojedincu, i pomoć da kada padne ima prostor i uslove da se ponovo uzdigne i napreduje, <b>mala je cena</b> koju liberali moraju platiti <b>ako se</b> sa druge strane <b>obezbedi slobodno tržište i minimalna država</b>. </div>
<br />
<br /></div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-38518672778915487042013-12-21T21:33:00.004+01:002013-12-21T21:43:27.250+01:00Bitcoin u Dnevniku<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Denis Kolundžija je <a href="http://www.dnevnik.rs/ekonomija/bitkoin-trenutna-pomama-ili-buducnost-placanja" target="_blank">napisao tekst</a> uz mojih par komentara na temu bitcoina. Ovaj tekst bio je inspiracija za moj prethodni post.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
Jedna napomena vezana za tekst. Kada sam davao izjave prijatelju Denisu vezano za bitcoin, pre nekoliko dana, nisam sipratio šta se sve dogodilo sa cenom bitcoina od početka Decembra. Otuda i previd da je cena bitcoina već danas daleko ispod 70, dakle pad je u dve nedelje bio mnogo značajniji od 5 ili 10%. Dok sam davao odgovore na pitanja, u glavi mi je bila cena od 1000 dolara koja je bila poslednja koju sam video na internetu pre dve-tri nedelje. Izgleda da se dogodilo upravo pomenuto izduvavanje balona. Očekujem da će se to dodatno nastaviti a da kasnije, kada se euforija smiri, možemo očekivati jaču konkurenciju različitih digitalnih valuta i jedan zanimljiv period inovacija i izbora.</div>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-17006038435627918942013-12-21T15:38:00.006+01:002013-12-23T00:44:34.338+01:00Bitcoin <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Nakon nekoliko dana razmišljanja o konceptu bitcoina i <a href="http://trzisnoresenje.blogspot.com/2013/12/ovako-sam-pisao-u-aprilu-kad-je-bitcoin.html" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">tekstova</span></a> koje sam pročitao odlučio sam da napišem prvom prilikom post o bitcoinu. U međuvremenu dogodio se strmoglavi pad u <a href="http://bitcoinity.org/markets" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">prvoj nedelji decembra</span></a> pa je trenutak super za objavljivanje. Ključno pitanje na koje sam sebi pokušao da odgovorim: koji je značaj bitcoina za monetarnu budućnost? Odmah da kažem, sam bitcoin je irelevantan ali koncept digitalnih valuta je veoma značajan.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Bitcoin je decentralizovana digitalna valuta. Napravio je anonimni haker, iz Japana koliko sam razumeo, na taj način da se novi novčići mogu "rudariti" posebnim mašinama i dugotrajnim procesom. Transakcije se obavljaju preko interneta direktnim povezivanjem digitalnih novčanika, dok se transakcije potvrđuju od strane samih korisnika. Na taj način, kreiranje i upravljanje bitcoinom je bez ikakvog autoriteta potpuno decentralizovano. Inovativna tehnologija, koju baš i ne razumem, primenjena je na konceptima koji su veoma stari, poput zlatnog standarda ili klirinških kuća. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-XTpyorQIpLE/UrWkfGy85iI/AAAAAAAAAtc/CEK692NpqEQ/s1600/Capture1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://3.bp.blogspot.com/-XTpyorQIpLE/UrWkfGy85iI/AAAAAAAAAtc/CEK692NpqEQ/s400/Capture1.JPG" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Novac generalno ima tri ključne funckije: sredstva razmene, čuvara vrednosti i sredstva obračuna. Da bi bitcoin postao značajna valuta i da bi ugrozio konvencionalne valute, mora da počne na dobar način da služi i pomenute tri svrhe. U svetu brzo rastuće e-trgovine, nije neočekivano da bitcoin, ili bilo koja druga digitalna valuta, odlično služi u tehničkom smislu kao sredstvo razmene. Za prvu funkciju važno je da postoji mreža korisnika. Što više ljudi bude koristilo digitalne valute, pogotovo ako su međusobno konkurentne, to će postojati veća korist od posedovanja valute jer može više stvari da se plati i kupi. Međutim, za druge dve funkcije, bez stabilne vrednosti teško da može da ugrozi standardni novac. Naravno, sa razvojem digitalnih valuta monetarne vlasti bi mogle da se okrenu zabrani i regulaciji, što je <a href="http://www.theverge.com/2013/11/16/5111546/new-york-state-weighs-bitlicense-certification-for-bitcoin-traders" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">već počelo</span></a>, kako bi očuvale svoj monopol u štampanju para. Ipak, ne verujem da je dugoročno moguće obuzdati ovu monetarnu inovaciju koja ljudima može da omogući tako važnu uslugu kao što je osiguranje od inflacije ponude nacionalnih valuta i veoma jednostavnu trgovinu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ono što može da bude ključni dugoročni efekat digitalnih valuta je posredno uvođenje koncepta <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Free_banking" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;"><i>free banking </i>u ekonomiju</span></a>, bez revolucije, bez dogovora, potpuno neplanirano i nekoordinisano - bao kao što nastaju sve industrijske i ekonomske revolucije u pozitivnom smeru. Fundamentalna razlika između bitcoina i konvencionalnih valuta je: a) bitcoin nema vrhovni autoritet koji upravlja ponudom; b) bitcoin nije obavezno sredstvo plaćanja (legal tender law) niti će i biti; c) ima fiksiranu ponudu. Takođe kako je sada koncipiran bitcoin može biti savršeno dupliran kako bi nastale nove digitalne valute, što je već i poečelo sa drugim coinima.</div>
<div style="text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-HaZpbujEQ8A/UrWjzwmeMgI/AAAAAAAAAtU/HtLquRyZr7U/s1600/Capture.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="317" src="http://1.bp.blogspot.com/-HaZpbujEQ8A/UrWjzwmeMgI/AAAAAAAAAtU/HtLquRyZr7U/s400/Capture.JPG" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Sa bitcoinom može svašta da se desi. Kada je cena bila oko 1000 USD očekivao sam da još poraste a da se u 3 do 6 meseci dogodi značajniji pad gde bi mnogi investitori, posebno oni koji su ušli u poslednjih 2-3 meseca, izgubili dosta novca. Izgleda da sam se prevario i da je balon krenuo da puca mnogo ranije. No poenta ostaje, trenutno visoka cena bitcoina koja je naglo skočila, bez značajnog proširenja mreže korisnika ili mogućnosti obračuna, nije bila realna. No ne očekujem da se bitcoin uruši i nestane. Ovo je samo šansa da se inteligentnije ponovo proba, kako bi se na bolji način odgovorilo potrebana korisnika koji bi možda želeli i da štede ili obračunavaju u digitalnom novcu. U svakom slučaju čeka nas konkurencija i radujem se tome. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bitcoin, free banking i budućnost</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Ulazak u svet decentralizovanih digitalnih valuta veoma je blizak konceptu "<i>free banking</i>" koji podrazumeva da se različite institucije koje prave ponudu novca, takmiče različitim valutama, bez obaveze korišćenja jedne valute za korisnike, i bez postojanja centralne banke. Koncept je veoma popularizovao <a href="http://www.econlib.org/library/Enc/bios/Hayek.html" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;"><i>Hayek</i></span></a> a u novije vreme puno može o tome da se nauči od<span style="color: #3d85c6;"> </span><a href="http://www.youtube.com/watch?v=lVK-kgSQMPs" target="_blank"><i><span style="color: #3d85c6;">Lawrence Whitea</span></i> </a>i <i><a href="http://www.youtube.com/watch?v=TPJUUfAmqRY" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">Georga Selgina</span></a>. </i>Poenta je da nepostojanje centralne vlasti daje veću sigurnost da neće biti monopola nad štampanjem para. Kada postoji monopol (<i><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Legal_tender" target="_blank"><span style="color: #3d85c6;">legal tender law</span></a></i>) lako se dolazi do situacije da država ima moć da upravlja dohotkom građana kroz štampanje para i Kantiljonov efekat - povećanje bogatsvta oseti onaj koji prvi u redu dobija novac (zaposleni u državi / sektori u kojima država interveniše / primaoci subvencija i sl.). Krajnja posledica može biti pregrejavanje ekonomije, koje mora da se završi sa recesiom kada se krene u obaranje prouzrokovane inflacije. Ako se otrgne kontroli, monetarna vlast države može da otera društvo u potpuni kolaps, kao svojedobno u Nemačkoj, Mađarskoj, SRJ (1993) i skorije Zimbabveu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Međutim, kada postoji konkurencija valuta, pogotovo kada su one potkovane nekom ograničenom ponudom (<i>commodity money </i>- zlato, srebro, korpa valuta i sl.), onda bi svako kreiranje kredita van održivog nivoa, i veštačko podizanje ponude novca, brzo iscrpelo rezerve banke. Opstale bi samo one institucije i one valute koje na dobar način opslužuju tri ključne funckije, što ujedno znači sigurnost valute i relativnu stabilnost vrednosti (odsustvo preteranog štampanja = inflacije). Ovde vidim najveću šansu koncepta digitalnih valuta, jer su, za razliku od formalnih finansijskih institucija, kreatori mnogo slobodniji u inovacijama i pronalaženju najboljeg koncepta, ali i uz niže troškove sposobni da kreiraju nove valute. Siguran sam da nas čeka više godina, možda i decenija polu-haosa na tržištu digitalnih valuta. Ali, digitalne novac, bez kontrole, centralne vlasti i ograničenja u konkurenciji mogu dovesti do toga da kroz proces tržišne utakmice pronađemo najbolji koncept digitalnog sistema plaćanja i valute koja služi kao novac. Činimi se da ćemo za nekoliko decenija imati više, možda desetak, ključnih digitalnih valuta i veoma razvijene berze digitalnog novca, koji će uz nezamislivo niske troškove omogućavati trgovinu, ulaganja itd. Da moram da se obavežem, rekao bih da će velika inovacija 21. veka biti upravo konkurencija digitalnih valuta i da ćemo do 2030. godine svi imati digitalne novčanike i međusobno trgovati u više valuta.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ako je moj instikt ispravan, onda možemo očekivati revoluciju u celoj monetarnoj sferi. Kada ljudi budu imali mogućnost da pobegnu od nacionalnih valuta, koje će sigurno posle izlaska iz Globalne recesije osetiti inflaciju, to će značajno oslabiti značaj monetarnih vlasti. Rezultat bi bio ili više discipline u monetarnoj sferi, sledstveno i manje fiskalnih intervencija iz štampanaj para, ili sa druge strane, propast nacionalnih valuta i dublje krize tamo gde država nije spremna da se suoči sa 21 vekom. Konkurencija valuta je jedini dugoročni mehanizam zaštite čovečanstva od manipulacije, inflacije i pregrejavanja ekonomije. Takođe, ovakva konkurencija je važan faktor sprečavanja državnih intervencija koje su finansirane naduvanim balonom kredita. Kao što je<i> Hayek</i> rekao u jednom od intervjua:</div>
<blockquote class="tr_bq">
<span style="background-color: white; color: #3d85c6; font-family: Calibri; font-size: 14px; line-height: 19px; text-align: justify;">"U potpunosi sam uveren da </span><b style="background-color: white; color: #3d85c6; font-family: Calibri; font-size: 14px; line-height: 19px; text-align: justify;">nijedna vlast</b><span style="background-color: white; color: #3d85c6; font-family: Calibri; font-size: 14px; line-height: 19px; text-align: justify;"> nije, politički ili intelektualno, sposobna da pruži tačnu količinu novca koja je neophodna za miran ekonomski razvoj. U potpunosti se zalažem, zapravo, ubeđen sam, da </span><b style="background-color: white; color: #3d85c6; font-family: Calibri; font-size: 14px; line-height: 19px; text-align: justify;">nikada nećemo imati pristojan novac ponovo</b><span style="background-color: white; color: #3d85c6; font-family: Calibri; font-size: 14px; line-height: 19px; text-align: justify;">, pre nego što </span><b style="background-color: white; color: #3d85c6; font-family: Calibri; font-size: 14px; line-height: 19px; text-align: justify;">oduzmemo vlasti monopol u izdavanju novca</b><span style="background-color: white; color: #3d85c6; font-family: Calibri; font-size: 14px; line-height: 19px; text-align: justify;">, i dozvolimo konkurentskim institucijama... da izdaju novce koji konkurišu jedan drugom i dozvolimo ljudima da odluče koju vrstu novca preferiraju da koriste."<a href="http://youtu.be/LtCvJeRK3lE?t=59m20s" target="_blank"> </a></span><a href="http://youtu.be/LtCvJeRK3lE?t=59m20s" target="_blank"><i>F. A. von Hayek </i>(1978)</a></blockquote>
</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com6tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-5359110376384546422013-12-20T11:46:00.001+01:002013-12-20T11:46:17.015+01:00Niški taksi na beogradski način<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Stižu <a href="http://www.cityofnis.rs/index.php/ekonomija/item/10889-udar-na-dzepove-nislija-poskupljuju-prevoz-taksi-porez-i-komunalije#.UrQKkjlBLYQ.facebook" target="_blank">poskupljenja u Nišu</a>. Ako zanemarimo poskupljenje komunalnih usluga i gradskog prevoza koji su pod monopolom države tj lokalne samouprave, tu je i poskupljenje u privatnom sektoru koje je nastalo akcijom državnog sektora tj te iste lokalne samouprave. Zlo zvano 'regulacija taksi usluga' se primio i na jugu - a situacija je u suštini prepisani beogradski recept: lokalna samouprava je odredila najnižu minimalnu cenu po kojoj neko može pružati taksi usluge u Nišu. Najverovatnije će nastavak biti isti kao u Beogradu: taksisti će onda da bi privukli mušterije uvesti popust na poziv pa će onda to gradska skupština proglasiti nezakonitim. Ovakva vrsta regulacije je klasičan tip rent seeking-a: male dobro organizovane skupine su uspele da utiču na političke donosioce odluka da bi stvorile rentu kroz više cene. I Grad Niš, tačnije njegovo rukovodstvo, mora da je nešto dobilo, najverovatnije političku podršku u ovom gradu u kome je došlo na zadnjim lokalnim izborima do promene vlasti. Do ut des. A za to vreme građani plaćaju skuplje taksi ili se umesto toga voze prevozom. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ceo problem taksista bi se mogao svesti na: manji su prihodi građani stoga manje koriste taksi usluge pa da bismo zadržali iste prihode moramo da privučemo mušterije time što ćemo voziti jeftinije. U tom trenutku su se pojavile dve skupine taksista - oni efikasni koji su mogli da to urade i oni neefikasni koji nisu. Pošto bi vremenom oni ispali sa tržišta a na njihovo mesto bi došli neki drugi efikasni taksisti, došlo je do ove regulacije. Ona je zaštitila postojeće neefikasne taksiste, a naškodila je postojećim efikasnim taksistima (pošto sada ne mogu da preuzme veći deo tržišta je ne mogu da ponude nižu cenu), potencijalnim efikasnim taksistima (sada ne mogu da se ukljule na tržište sa cenama nižim od onim koje bi imali neefikasni taksisiti te će stoga ostati nezaposleni) i korisnicima taksi usluga koji moraju da ih plaćaju skuplje. O problemima regulacije taksija u Beogradu je <a href="http://www.politika.rs/rubrike/ostali-komentari/Beznadezna-taksi-regulacija.lt.html" target="_blank">Pavle već pisao</a> i <a href="http://clubvonneumann.blogspot.com/2010/12/taksisticko-trazenje-rente-rent-taxing.html" target="_blank">pisao</a>, pa se možemo podsetiti.</div>
</div>
Mihailo Gajićhttp://www.blogger.com/profile/04604458752752721764noreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-1783141525962817647.post-47407518879163017082013-12-09T08:53:00.000+01:002013-12-09T08:53:01.498+01:00Liberator<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Pred nama je izuzetno koristan <span style="color: #3d85c6;"><a href="http://liberator.in/" target="_blank">link ka sajtu Liberator</a>.in</span> koji može služiti kao lagan način praćenja velikog dela bloggerske sfere <i>free-market </i>ekonomsita i libertarijanaca iz regiona.</div>
Pavle Mihajlovićhttp://www.blogger.com/profile/16859637210157768541noreply@blogger.com0