9 Jul 2012

Kad sam bio Mlađan Dinkić ja

Posle dugih i mučnih pregovora oko toga ko će da vodi koju županiju, oprostite ministarstvo, i koju grofoviju, opet oprostite, javno preduzeće, približava nam se nova vlada. Bolje reći, samo delimično nova, jer je polovina vlade (ako je tačna ona formula 8:5:2) ostatatk ancien regime-a, a ovi unapređeni su takođe bili u vlasti u neko drugo (ali ne baš srećnije) vreme. Novo-staro lice koje će sesti u vruću stolicu da rešava goruće probleme kao ministar finansija je g-din Dinkić. Za to mesto on poseduje dobre kvalifikacije - već je jedanput bio ministar finansija, i po rečima mnogih, veoma uspešan. Dakle, pravi čovek u pravom trenutku. Međutim, koliko je zaista g-din Dinkić bio uspešan u tolu svog prvog ministrovanja narodnim novcem?

Dinkić je bio ministar finansija za vreme prve Koštuničine vlade, tačnije godina 2004,2005. i 2006. U toku svoje prve godine ministrovanja Dinkić je uspeo da usled pritisaka MMF-a smanji budžetski deficit sa palniranih 45,3 milijarde RSD na 18,9 milijardi, ili na -1,5% BDP-a. U narednoj godini je čak ostvaren i budžetski suficit od +2% BDP-a (jedina suficitna godina u "Serbiji" od tranzicije, a i pre nje) dok je u zadnjoj godini opet došlo do deficita, i to od -2,5%. Na prvi pogled, ovi podaci deluju pohvalni za bivšeg tj budućeg ministra. Onda u jednačinu treba uzeti i druge parametre - prvo stopu rasta, koja je u tim godinama iznosila jako visokih 8,2 te 6,0 i 5,6% BDP-a. Potom je tu i jako visok nivo stranih direktnih investicija (setimo se samo npr Mobtela) koji je iznosio za date godine 1,03 te 2,09 i 5,12 milijardi USD. Na to sve treba dodati i jak dinar. Kada sada podrobnije pogledamo ponovo sliku, vidimo da je stanje dosta drugačije nego što je na prvi pogled izgledalo. U takvim uslovima privredne ekspanzije Srbija je trebala da ima ne (manji) budžetski deficit nego zapravo značajan suficit budžeta. 

Ali očigledno ne ako državnim novcem upravlja g-din Dinkić. Zato se kod mene (a pretpostavljam i kod mnogih drugih) javlja sumnja u to da ce državne finansije uspeti da se oporave pod upravom našeg starog-novog ministra, naročito kada se vidi društvo koje će još činiti vladu - socijalistička i naprednjačka bratija izgleda takođe jako rasipnički nastrojena. Sve u svemu, ako se ovako nastavi, ne bojmo se - dobra biti neće! A očigledno ni zdravih javnih finansija. 

15 comments:

  1. Gospodin Dinkic je pred izbore 2007. povecao plate u javnom sektoru za po 30-40%. Konkretno znam da su vaspitacice u vrticima dobile tada negde oko 35% povecanja plata, a za ostale sam okvirno cuo. I onda je "na opste iznenedjeneje" samostalno prosao cenzus jer su ljudi iz javnog sektora glasali za njega. Njega je nasledio Mirko Cvetkovic na tom mestu, a osluka je ostala. I tako je nastala snazna koalicija za raspodelu u vidu snazno sindikalno organizovanog javnog sektora. Mladja je krajem 2008. najavio smanjenje tog sektora za 10% a on je danas za 21% veci, a ni SRP nije sproveden. Da ne pominjem da je nedavno poklonio 40 milijardi dinara godisnje lokalnim samoupravama bez dodatnih obaveza koje bi bile finansirane.
    E on ce sada da smanji budzetski deficit i izvede nas u svetlu ekonomsku buducnost.

    ReplyDelete
  2. Ja bih dodao da se treba setiti da je ključna mera koju je Mlađan Dinkić kao ministar finansija sproveo uvođenje PDV. To je tako efikasan i lagan sistem za podizanje poreskih prihoda. Celokupan budžet se povećao značajno a iste godine je ipak bilo deficita, razni razlozi. Ali taj suficit, kojim se često hvali na tweeteru je velikim delom rezultat efikasne i lake naplate novog poreza, a ne neke fiskalne konsolidacije. Samo još jedan argument u nizu da je MĐ rasipnik javnih finansija, potvrđeni i u najavi

    ReplyDelete
  3. Doduse, uvodjenje PDV-a mu je plus, kao i eliminacija Beobanke&co. Ali strana sa minusima je podugacka i debelo prevazilazi pozitivne poteze koje je napravio. Tako da tvoja konstatcija stoji cvrsta kao stena.

    ReplyDelete
  4. Analizom vremenske serije javnih prihoda Srbije se ne uočava značajan skok prihoda početkom 2005. kada je PDV uveden, kao ni u mesecima koji su usledili. No, na ostale opservacije nemam primedbi ;).

    ReplyDelete
  5. Može li da se pogleda ta serija, ja ovde nemam trenutno podatke a mrzi me da tražim.

    ReplyDelete
  6. Ja sam to video svojevremeno na jednom predavanju, nisam je lično analizirao. Pretpostavio sam da pritom nije došlo do kardinalne greške. Stoga ni ja nemam trenutno podatke, ali mogu da ih potražim i proverim postoje li kakve značajne promene.

    ReplyDelete
  7. Meni nije jasna vasa opsesija Dinkicem. Jasno je da je on raspikuca, ali nista gori od Cvetkovica, Petrovica, Dacica, Krkobabica, Dulica, Bajatovica, Mrkonjica, Djilasa... Za razliku od njih, on je makar nesto uradio korisno. Ako se pogleda njegov skor, ima mnogo minusa i par pluseva. Kod ostalih vidim samo minuse. Zar je stvarno on najgori? Jasno mi je da ljudima ide na zivce, ali pokusajte da budete objektivni.

    Sto se njegovog ministrovanja u finansijama tice, par komentara:

    1. Jesu tada bile visoke stope rasta, ali valjda makar deo zasluga za to snose upravo on i Kostunica? Ekonomska politika te vlade je u odnosu na politiku ove poslednje vlade bila pojam liberalizma, ekonomskih sloboda i vladavine prava.

    2. Jesu bile pare od Mobtela, ali ni to nije palo sa neba. Sto ova vlada nije prodala Telekom, ko joj je branio? Ali, lakse je da se izdaju istorijske evroobveznice po 7,25%.

    3. To sto je prodao Mobtel i ostvario suficit uopste ne znaci to sto Mihajlo kaze (kao, eto odakle je napunio budzet), vec znaci bas suprotno - imao je pare da finansira deficit, a nije. (Pare od privatizacije nisu prihod budzeta, to treba da znate). Cvetkoviceva vlada nije stedela ni kada je morala, on je stedeo i kada bas i nije morao, kada je imao milijardu evra na racunu.

    4. Veliki deo para od Mobtela je iskoriscen za prevremeno vracanje dugova Svetskoj banci. Siguran sam da to niste znali. Ali znate da su pare bacene na NIP. Gde je prvi ministar bio Djilas. Ali, evo, postavljam pitanje ekonomistima - za sta su pare od Mobtela trebale da se iskoriste? Sta bi bilo pametnije? Pitam nacelno, naravno da je bilo idiotskih projektica...

    5. I ovo oko PDV-a... Kao "pa bilo mu je lako, uveo PDV i fiskalne kase i eto resenja". Pa sto nije Boza Djelic uveo PDV, ko mu je branio? Sto nije on uveo fiskalne kase i na sebe navukao mrznju stotina hiljada malih trgovaca i svercera?

    Sve u svemu, lako je bilo Dinkicu. Trebalo je samo da udje u rat sa Karicem oko Mobtela i da ga onda proda Norvezanima. I trebalo je samo da Srbija ima istorijski visoke stope rasta. I da, samo jos da uvede PDV, fiskalne kase i da Poreska uprava pozatvara gomilu radnji koje nisu izdavale racune.

    On jeste postao klasican srpski politicar - lazov, prevarant i demagog. Ali, za razliku od svih ostalih koji su isto lazovi, prevaranti i demagozi, on makar s vremena na vreme uradi i nesto korisno.

    ReplyDelete
    Replies
    1. @petar, Ja nisam rekao da je Mlađan Dinkić najgori, činimi se da ni Mihailo to ne tvrdi ni u ovom postu a ni ranije. Moja kritika MD u poslednje vreme motivisana je činjenicom da u medijima proziva sadašnje vlasti za neodgovornu fiskalnu politiku, i "da sam ja vodio ministarstvo finansija bilo bi drugačije". Ja smatram ne samo da ne bi već mislim da je trenutno stanje legat dve vlade u kojima je prvo bio ministar finansija a posle ministar ekonomije. Odgovoriću ti, svoj stav, na nekoliko tačaka:

      1. DA u potpunosti se slažem da krivicu za ogroman rast snose upravo Koštunica i Dinkić. Namerno kažem krivicu jer se sada vidi da je taj rast bio neodrživ. Ogroman rast kredita, javnog sektora i državne potrošnje, sa jedva nekoliko uspešnih privatizacija u datom periodu (05/07). Nije preteško napraviti ogroman rast u ekspanziji sa jeftinim kapitalom, napumpaš javnu potrošnju, uposliš ljude na sigurnoj budžetskoj plati, pritisneš NBS da ojača dinar i sve se prelije na uvoz i rast usluga. Upravo tada smo imali najveći jaz između domaće potrošnje i proizvodnje, domaće štednje i investicija. Privredni rast u tih tri godine samo je privid ispred neodgovorne, nereformatorske, burazerske politike.

      3. A gde idu prihodi od privatizacije?

      4. Nemoj biti siguran da nismo znali, jer jesam. Pare su trebale biti iskorišćene za vraćanje duga u potpunosti. Zar NIP nije bio jedno ogromno rasipanje para?

      5. Ja ne kritikujem uvođenje fiskalnih kasa, nego tvrdnju da je MD bio odgovoran sa javnim finansijama. Smatram da nije i tu su brzo-rastući prihodi od PDV pomogli da se neodgovornost prikrije.

      Sve u svemu, Mlađan Dinkić je, delom lično kao projekat G17+ novi Jul, a većim delom kao ministar u Koštuničinoj vladi, povećao državnu potrošnju drastično. Drugo sve mu je išlo na ruku da sprovodi teške i skupe reforme, da ostvari suficite i uštedi pare, na primer za danas. Ne on je i tada ostvario deficite, i ti su deficiti značili i rast javnog duga. Pogrešno je posmatrati potrošnju kao procenat BDP ukoliko se ne pogleda koliki je njen apsolutni kumulativni rast za te tri godine i ono važnije gde je taj rast otišao. Na isto mesto odakle je pobegao 2009 godine.

      Dakle moj stav je da, iako je uradio nekoliko bitnih reofrmi koje su bile dobar korak unapred, Mlađan Dinkić nije bio odgovoran ministar finansija jer je drastično povećao javnu potrošnju bez sprovođenja velikih reformi (penzije, zdravstvo, školstvo, administracija, javne nabavke - najveći potrošači budžeta su eksplodirali). Ako je taj mandat merilo za sledeći mandat u kome bi MD mogao biti ministar finansija, onda, loše nam se piše.

      Delete
  8. "To improve is to change, to be perfect is to change often" V. Cercil

    Ponekad pomislim da je Dinkic strani placenik, posto se poput pijavice vec deceniju ne odvaja od upravljanja srpskom ekonomijom. Ili zamislja da je Tito ili ga neka sluzba finansira da siri maliciozni uticaj.

    ReplyDelete
  9. @Pavle

    1. Sta znaci da je rast bio neodrziv, a da to nije tvoja subjektivna procena? Nismo mi imali pad od 15% ko Letonija i Estonija, pa da je ocigledno da je bilo neodrzivo. Dok ne pruzis neki uverljiv dokaz, ovo nista ne znaci.

    2. Vidim da si ovo preskocio.

    3. Treba da znas da prihodi od privatizacije nisu prihod budzeta. Time sto tvrdis da je Srbija imala suficit jer je bilo prihoda od privatizacije demonstriras veliko neznanje. Pogledaj zakon o budzetu, pa vidi sam.

    4. Ti mislis da bi pri nivou duga od 25% GDPja i trosku kamate od 0.5% GDPja svih 1.5 milijardi trebalo upotrebiti za otplatu duga koji je inace bio jeftin? I Hajeku bi to bilo smesno. I on bi verovatno predlozio da se jednokratni prihod upotrebi za jednokratne investicije u infrastrukturu. A sto se to nije bas desilo, pa valjda deo krivice snose ministri koji su predlagali i odabirali projekte koji ce biti finansirani.

    5. Da li je bio odgovoran ili nije je suvise relativno i subjektivno pitanje da bismo o tome raspravljali. Mozda prvo da definises sta "odgovoran" znaci. Ako odgovornost definises kao "pravio je manji suficit nego sto ja mislim da je trebao" onda si verovatno u pravu.

    Na kraju ponovo demonstriras da ne znas kakav je tretman prihoda od privatizacije kada kazes "ti su deficiti značili i rast javnog duga". Nisu! Pogledaj kretanje javnog duga, videces smanjenje duga od 2001 do 2008 i u evrima, ne samo kao procenat GDP. Nesto zbog otpisa, nesto zbog razduzivanja, ali rasta nije bilo.

    Opaska sa Julom meni govori da si previse emotivan kada pises o Dinkicu. Koje su osnovne karakteristike Jula? To sto nikada nisu izasli na izbore vec su se slepali uz SPS i to sto je Mira bila Slobina zena. G17 je 3 puta izlazio sam na izbore, samo jednom u koaliciji sa DS, a ni Dinkic nije ozenjen predsednicom neke druge stranke. Ako hoces nekoga da nazoves Julom, evo ti SPO, PUPS, LSV, Nova Srbija, Ljajic, Palma, Karic...

    ReplyDelete
  10. 1. Rast u Estoniji nije bio neodrživ. Kad imaš valutni odbor nominalno prilagođavanje je neophodno kada prestane dotok kapitala. Sada Estonija raste veoma brzo a mi ćemo imati stagnaciju dugo. Rast kod nas je bio neodrživ jer se trošilo više nego što se proizvodi bez ulaganja u buduću proizvodnju

    3. Pa pitao sam te da napišeš, kad već govoriš da znaš, podeli, gde idu prihodi od privatizacije? Tačno fond, ko raspolaže tim fondom, i šta se radi sa dobiti tog fonda?

    4. Bolje je da finansiraš privatizaciju penzionog sistema sa 0.5% kamate i tako dugoročno rešiš problem nego danas tekuću potrošnju za penzija da finansiraš po 9%. Na primer i za to su mogli prihodi od privatizacije. Ali reformi nigde.

    5. NE nego upravo ono što znači, dakle odgovoran je za partizaciju državnih službi, NIP-a, javnih preduzeća itd. Odgovoran je za enorman rast javne potrošnje koji je kasnije morao da se finansira iz kredita jer ni on u vladi kao ministar ekonomije nije kasnije bio spreman na fiskalnu konsolidaciju.

    Pa kada ti kurs jača naravno da će u izrazu evra javni dug da se smanji. Po realnom kursu javni dug je i u tom trogodišnjem periodu porastao. Kao što je sada već na 55% BDP.

    Dakle na kraju, preporučujem da preispitaš šta je bila tema teksta i tema mojih komentara. Tema nije: da je Dinkić najgori ministar, niti da je gori od ostalih koje si naveo, niti je tema Dinkićeva politike u NBS ili ministarstvu finansija u reformama. Tema je da li je Dinkić vodio odgovornu ili neodgovornu politiku javnih finansija. Moja teza je da ono što liči na odgovornu politiku (mali deficit i pad duga u evrima prema BDP itd.) zapravo samo privid i da je javna potrošnja povećana najdrastičnije tokom njegovog ministrovanja. Danas se plaćaju posledice takve politike. Uostalom, ako je G17+ držao resore ekonomije više od 7 godina ko je najodgovrniji za nesprovođenje ekonomskih reformi i brz rast javne potrošnje?

    ReplyDelete
  11. Samo se dalje zakopavas.

    1. Svaka cast Estoniji i Letoniji. Oni su sigurno bolji od nas, ali kakve to veze ima sa odrzivoscu? Mi nismo pali ispod nivoa u 2008. Sta je onda neodrzivo?

    3. Nemam zivaca da ti drzim predavanje. Ukratko, pare naravno fizicki idu u budzet, ali se ne prikazuju kao prihod. O kakvom fondu pricas, nemam pojma, a nemas ni ti. Ako Srbija ima poreske prihode 5 dinara, prihod od privatizacije 2 dinara, a javne rashode 6 dinara, Srbija ce imati DEFICIT od jednog dinara i usput moze da vrati dug u iznosu od 1 dinar.

    4. Ti pominjao NIP, sad pominjes penzije. Kakva tekuca potrosnja, kakve to sad veze ima sa NIPom?

    5. Ovde nesto nisi razumeo. Da je javna potrosnja ostala na nivou iz 2006, mi danas ne bismo imali nikakve probleme. Problemi su nastali od onda, recimo vanrednim povecanjima penzija 2008. godine. Sad ako je i za to kriv Dinkic, onda OK.

    A ovaj biser oko realnog kursa cu morati da zapisem. Na pocetku Dinkcevog mandata javni dug je bio 11 mlrd evra, na kraju je 9 mlrd evra, a ti kazes "Pa kada ti kurs jača naravno da će u izrazu evra javni dug da se smanji". Na kojoj to planeti, kad je ceo dug u devizama?

    ReplyDelete
  12. 1. Ja sam mislio na održivost rasta. U Etoniji je rast obnovljen, u Srbiji nije i neće

    3. Dakle pare idu fizički u budžet, to je suština, računovodstvo je tu nebitno

    Da ovo za dug si upravu nisam se dobro pozabavio time. No svejedno, činjenica da je jačanje dinara smanjilo iznos duga prema BDP značajnije nego što bi to bio slučaj da je kurs na primer padao. Svakako je tokom mandata 05-07 kurs bio precenjen - to je činjenica.

    Svejedno teza ostaje, ogromni kapitalni prilivi su zamaskirali i "održivost" rasta i fiskalnu odgovornost to je glavna teza mojih argumenata i ove rasprave ovde. Neprijateljski se raspravljaš a to nema svrhe. Ako misliš da je Dinkić bio fiskalno odgovoran, ok, tu možemo da se razlikujemo, ali će sledeća vlada sigurno potvrditi da nema razlike između Dinkićevog shvatanja javne potrošnje i ostalih koji su se istom bavili poslednjih decenija. Meni samo nije jasna potreba da tako zdušno braniš Dinkića kada toliko argumenata ide u prilog da će uništiti javne finansije.

    Ako ti javna potrošnja skoči 30% za 3 godine dok si ministar to svakako nije odgovorno, kolike god bile stope rasta. Zar ne?

    ReplyDelete
  13. Ovo je poslednji mejl, nemam vise nerava.

    3. Naravno da je racunovodstvo ne samo bitno, vec kljucno. To sto ti mislis da je racunovodstvo nebitno u izracunavanju deficita je jebeno neverovatno. Sta je bitno, umjetincki dojam? Cela tvoja tvrdnja je da je on imao suficit jer je imao pare od privatizacije. Ja ti kazem da ne samo da to nije tacno, vec je logika potpuno suprotna. Ne mozes da potrosis JEDAN JEDINI DINAR para od privatizacije a da to ne stvara DEFICIT.

    Ovo oko kursa postaje stvarno smesno. Ja pomenuo nisam ucesce duga u BDP, sve vreme pricam o nominalnom dugu upravo zato sto je tvoja teza da je on zaduzio zemlju. Nije, dug u evrima je smanjen. U %BDP je prepolovljen.

    Ja nijednom nisam tvrio da je on vodio odgovornu fiskalnu politiku, jer uopste ne znam sta ti taj pojam znaci. Da si ti makar rekao sta pod time podrazumevas, mozda bi i mogli da se raspravljamo. Ovako govorimo samo o utiscima, a to me preterano ne zanima. Cas je problem deficit, pa je problem mali suficit, pa je onda problem NIP, pa sto je zaduzio zemlju, pa rast plata i penzija. Ti naravno imas pravo na svoje misljenje, ali nemas pravo na svoje cinjenice.

    A cinjenice su:

    1. Za vreme njegovog mandata dug se smanjio.
    2. Deficiti su bili relativno niski. Ti pominjes da je jedne godine bio i suficit, ja mislim da nije, jer su namerno pogresno (po mom misljenju) proknjizili prihod od licence za Vip. Prikazali su ga kao redovni prihod, a on to nije. Ali, tebi je to nebitno, posto je racunovodstvo nebitno.

    Rast od 30% u dinarima za 3 godine jeste mnogo. Ali, Boza Djelic je za 3 godine podigao javnu potrosnju za 50%, Mirko Cvetkovic za 40% za 4 godine. I, ko je neodgovoran?

    Sta ce sledeca vlada da uradi, stvarno ne znam. Za razliku od tebe, koji ocigledno mozes da vidis buducnost, ja ne poznajem dovoljno ekonomiju, politiku i ljude poput Dinkica, Dacica i Vucica da tako nesto samouvereno tvrdim. Ne ocekujem nista dobro, ali ko zna.

    ReplyDelete