4 Apr 2012

Slobodna ekonomija

Pre oko godinu dana, u okviru ekonomskog saveta jedne stranke u nastajanju, zajedno sa desetinu prijatelja sa raznih strana učestvovali smo u pisanju ekonomskog programa Slobodna ekonomija. Stranka na kraju nije osnovana ali je dokument ostao. U svetlu trajanja izborne kampanje želimo sa vama da podelimo ovaj dokument. Iako smo svesni da ovakav program neće uticati na birače na sledećim izborima smatramo da je potrebno da pokažemo da postoji mogućnost za promovisanje drugačijih ideja od onih koje stoje u ekonomskim programima stranaka. Ekonomisti u Srbiji svakako mogu da ponude program koji bi političke reforme usmeravao ka tržišnoj ekonomiji.

Recenzenti odnosno mentori pri izradi ovog programa bili su profesori Miroslav Prokopijević i Danica Popović te autori Tržišnog Rešenja Slaviša Tasić i Ivan Janković. Iako je veliki broj njihovih ideja i stavova pretočeno u program Slobodna ekonomija, mi sami snosimo punu odgovornost za iznešene stavove.

Program Slobodna ekonomija je ostao u polu-radnoj verziji. Iako je njegov skica na punih 8 strana on nikada nije doživeo svoju detaljnu razradu. Tako smo na veliki broj pitanja ostali nedorečeni. Sa druge strane, niko od autora ne podržava program u svakom svom redu već je on kompromis između čvrstih stavov koje smo izgradili i onih koji su još podložni promenama. Naše ideje se menjaju pa će verovatno i finalna verzija programa ukoliko je ikada bude. Usput, ispostavilo se da su pojedine partije, nadamo se ne slučajno, u trenutnoj kampanji pomenule nekoliko stvari koje se nalaze u programu. Nadamo se da će političke partije nekako nabasati na ovaj program, da će neke od njih "ukrasti" neki deo i pokušati da prezentuje kao svoj. Najvažnije bi bilo da neko pokuša da primeni barem neki deo programa Slobodna ekonomija.

Autori bloga Club von Neumann

8 comments:

  1. Preleteo sam kroz dokument, jedini (ozbiljan) problem imam sa decentralizacijom poreza na dobit.

    Zamisli koja bi to bila nocna mora za recimo NIS. Prakticno na teritoriji svake opstine bi morali da vode kompletno knjigovodstvo, da racunaju dobit i da placaju 150 odvojenih poreza na dobit, sa odvojenim stopama, poreskim oslobodjenjima i slicnim stvarima.

    Alternativa, da se placa u mestu sedista firme, bi de facto dovela ili do ukidanja poreza na dobit (dovoljno bi bilo da jedna opstina ukine porez, pa da se sve firme formalno tamo "presele"), ili bi se skoro sve "slilo" u Beograd, gde su sedista najvecih kompanija.

    Sve u svemu, ja ne znam za primer drzave u kojoj je porez na dobit prihod lokalne samouprave.

    Ali, kako i sam kazes, ovo je samo prvi draft, ne verujem da bi se to naslo i u finalnoj verziji.

    ReplyDelete
    Replies
    1. "Alternativa, da se placa u mestu sedista firme, bi de facto dovela ili do ukidanja poreza na dobit (dovoljno bi bilo da jedna opstina ukine porez, pa da se sve firme formalno tamo "presele"), ili bi se skoro sve "slilo" u Beograd, gde su sedista najvecih kompanija." Da upravu si moralo bi ovo jasnije da se izloži, međutim upravo smo mislili na to što si napisao o de facto ukidanju poreza na dobit. Da se opštine takmiče sa uslugom i stopom međusobno i da to bude kontrolni mehanizam lokalnih nameta. Jer u jednistvenom sistemu poreza na dohodak svaki porez na dobit firme ima opravdanje samo ako firma za to dobije neke lokalne usluge administracije, komunalija, infrastrukture i sl. što poboljšava biznis

      Delete
  2. Pavle,

    Porez na dobit prosto nije dobar kandidat za decentralizaciju zato sto je veoma tesko (ja bih rekao cak i nemoguce) utvrditi iole normalan kriterijum za raspodelu dobiti po opstinama i posledicno oporezivanje.

    Evo jednostavnog primera. Firma ima 5 prodavnica u Pozarevcu i jednu u Smederevu. Porez na dobit u Pozarevcu je 10%, a u Smederevu 20%.

    Svaka prodavnica ostvaruje milion dinara prometa, troskovi nabavljene robe su 800.000 (zanemarujem PDV), troskovi radnika su 150.000 dinara. Troskovi magacina, direktora, sekretarice, komercijale, vozaca, kamiona i goriva (koji su svi u Pozarevcu) su 200.000 dinara. Dakle, dobit firme je 100.000 dinara.

    Ali, glavno pitanje je - kolika je dobit ostvarena u Smederevu, a kolika u Pozarevcu?

    Kljucno pitanje koje treba prethodno resiti je kako raspodeliti fiksne troskove iz Pozarevca po prodavnicama? Razne firme koriste razne metode (neke, siguran sam, cak ni ne razmisljaju o tome), ali ne postoji "najbolji" nacin da se to odradi. Moguce je svakoj radnji "pripisati" 1/6, ali realno prodavnica u Smederevu generise vise troskove, jer su troskovi prevoza veci.

    I sada, posto se Smederevci plase da ce kroz transferne cene sve firme da prikazuju dobit od nula dinara u Smederevu (jer imaju visoku poresku stopu) MOGU da odluce da snize stopu. Ali, isto tako mogu da donesu Pravilnik o raspodeli fiksnih troskova za potrebe obracuna poreza na dobit. I zamisli da svaka opstina to uradi i zamisli da su te medologije razlicite.

    A sada zamisli nocnu moru za EPS, Telekom, Delta Generali osiguranje, ili Rajfajzen banku, ili bilo koju drugu firmu koja bi istovremeno funkcionisala u 150 opstina, sa 150 razlicitih sistema obracuna.

    Nije slucajno sto su porez na dobit i PDV uvek (koliko ja znam) prihodi centralne vlasti. Prosto bi za firme bilo preskupo administriranje ovakvih poreza na lokalnom nivou.

    ReplyDelete
    Replies
    1. Good point. Da deluje logično. Onda bi to moralo da se menja, loša ideja. Razmišljali smo u terminima fiskalne konkurencije i "glasanja nogama" ali bi administrativno bilo preskupo

      Delete
  3. Da li mozemo ocekivati osnivanje te stranke u doglednoj buducnosti? :)

    ReplyDelete
    Replies
    1. Mislim da ne, nama je skupo da se time bavimo, uticaj je premali za ogroman trud a pritom administrativno je tako organizovano da je gotovo nemoguće formirati partiju

      Delete
  4. "Zalažemo se za režim slobodno plivajućeg deviznog kursa s bliskom perspektivom prihvatanja valutnog odbora u sklopu pristupanja Evrozoni i prihvatanja evra kao zvanične valute."

    Ne zezaj da su Prokopijević i Janković ovo podržali, pa makar iz snishođenja... Uostalom, zbog koga u ekipi su morali da prave kompromis? :))

    ReplyDelete
  5. Mi sami smo pravili kompromise između čvrstih stavova oko kojih se slažemo i neke kompilacije u temama oko kojih nam se stavovi ne podudaraju ili nam nisu izgrađeni do kraja. Što se tiče valutnog odbora, ideja tog dela je bila da kaže da smo za valutni odbor, ali ga trebaa uvesti usklađeno sa ostalim reformama.

    ReplyDelete