23 Dec 2011

Priroda i društvo

Na T.R. sam još odavno našao zanimljiv članak Slaviše Tasića o lutanjima ekonomije. Tu je na zanimljiv način skrenuta pažnja na gubljenje u matematičko-statističkim modelima kao u lavirintu - stalno se krećete a baš nigde ni ne stižete. And mainstream economics is all about it. Sa druge strane, meni je odmah palo na pamet kako je pre samo nekih 200 godina situacija bila obrnuta: društvene nauke nisu bile smatrane onoliko dobrim koliko u njima ima brojeva i proračuna, već su one imale primat u odnosu na prirodne. Prirodne nauke su bile smatrane čisto teorijskom apstrakcijom i stavljale su se u isti koš sa npr metafizikom - svaki intelektualac je trebao da zna ponešto o njima ali se preterano zadubljivanje u njih više smatralo gubljenjem vremena nego korisnom investicijom. Najveće proboje u osmišljavanju mašina (je li, time i u stvaranju industrijske revolucije) su izvele neobrazovane zanatlije, od kojih su neki bili skoro nepismeni. Tako je osnivač britanskog Društva građevinskih inženjera Telford odbijao da u članstvo primi ljude koje su izučavali fiziku, a njegovi savremenici za njega kažu i da nije bio u najboljim odnosima ni sa geometrijom. Doprinos prirodnih nauka je u punom smislu te reči bio teorijski, dok su se sa druge strane društvene nauke pojavile kao one koje su nudile rešenja za svakodnevne probleme u organizaciji života u tadašnjim društvima. Tek nekih stotinak godina posle početka industrijske revolucije se pogled malo više okrenuo opet prirodnim naukama zbog velikog tehničkog dostignuća koja su promenila zauvek ljudski život. Otada se može reći da su društvene nauke napredovale mnogo manje u poređenju sa onim prirodnim koje su doživele pravi bum - stvorene su potpuno nove nauke (fizika i hemija) i desetine novih oblasti (radiologija, atomistika, kvantna mehanika). Upravo taj praktični doprinos prirodnih nauka je doveo do toga da se one sve više guraju tamo i gde im nije nikako mesto, ili barem nije u tolikom obimu. U ekonomiji takođe - modeliranje nije problem samo po sebi, to može biti korisna stvar ali ono ne sme biti svrha sama po sebi već samo instrument i zgodna alatka. Ništa više.

7 comments:

  1. Posle ovakvog posta, anticki Grci prevrcu se u grobu.

    Fundamentalni pronalasci koje mi svi danas koristimo, poput demos-kratos, izumeli su ljudi koji NISU bili neobrazovane zanatlije, nego itekako vicni u prirodnim naukama..

    ReplyDelete
  2. U ovom postu sam mislio isljucivo na naprave koje su stvorile industrijsku revoluciju (nisam naglasio ali se iz tekstva moze to zakljuciti). Koliko se secam, demokratija ne spada medju u istu kategoriju kao parna masina ili motor sa unutrasnjim sagorevanjem. A propos parne masine, znam da je onu prvu izmislio Heron iz Aleksandrije, ali dzaba kada je niko nije koristio - eto jasne razlike izmedju invencije i inovacije. A od starih Grka, jedini prirodnjak koji se nije bavio iskljucivo teorijom medju njima bio je Arhimed iz Sirakuze.

    ReplyDelete
  3. ko, gde i kada je izmislio demokratiju pa počeo da je primenjuje? I odgovor mora da bude pojedinac, da bi prigovor imao smisla.

    ReplyDelete
  4. Pavle, iako znamo iz postova da svasta citas, ostaje nam tracak nade da posedujes koju knjigu iz istorije..

    To pitanje o nastanku demokratije je kao kada bismo rekli kako je rakija srpski proizvod, a sama rec "rakija" vodi poreklo iz odredjenog jezika odredjene nacije koja ju je i stvorila.

    Te naprave koje su stvorile industrijsku revoluciju ne bi ni postojale da nije bilo prirodnjaka iz antickog sveta. Sa druge strane, inzinjeri su bili glavni nosioci industrijske revolucije. Sta mislite, da je pokretne mostove iz tadasnje Engleske mogao konstruisati nekakav pekar?

    To sto su u Srbiji u tom periodu ziveli svinjari, ne znaci da su u zapadnom svetu inzinjeri bili pekari.

    Ne govori se uzalud: matematika je majka svih nauka.

    ReplyDelete
  5. Poenta je priče, to što je negde postojala "demokratija" kao mehanizam vladanja ne znači da ju je neko idejno smislio. Fundamentalni pronalasci u tehnologiji nisu isto kao i društvene institucije koje su spontano nastale kroz proces društvene evolucije. Tako i demokratiju niko nije smislio, nego je antičko društvo na nju nabasalo da se prostije izrazim.

    ReplyDelete
  6. Nisam dzabe napisao da se anticki Grci prevrcu u grobu. Citaj manje Praceta, vise istoriju, a mozes i BBC.

    ReplyDelete